Detroit, u kojem 75% od 650.000 stanovnika čine Afroamerikanci, predstavlja „najcrnji“ grad u Americi. El-Sayed ne može osvojiti senatorsko mjesto bez velikog odziva crnačkih birača. Javne tribine u crkvama, poput ove, mogle bi napraviti ključnu razliku u onome što se pretvara u veoma neizvjesnu trku protiv republikanskog kandidata, bivšeg kongresmena Mikea Rogersa. Oktobarske ankete pokazuju da El-Sayed ima malu prednost, uglavnom između 1 i 3 procentna poena.
Tokom javne tribine održane prošle sedmice u Svetištu Crne Madone (Shrine of the Black Madonna), kandidat za Američki senat Abdul El-Sayed priznao je postojanje tenzija između crnačkog stanovništva ovog grada i njegovih arapskih Amerikanaca — tenzija koje korijenje imaju u ekonomskoj nejednakosti, rasi i klasi.
Ako 3. novembra bude izabran za prvog muslimanskog senatora u SAD-u, El-Sayed je rekao da će raditi na zacjeljivanju razdora između ove dvije grupe.
Zatim je uputio apel: „Također tražim da mi se sudi po sadržaju mog karaktera, a ne po boji moje kože“, rekao je na skupu 14. septembra, citirajući poznati govor velečasnog Martina Luthera Kinga Jr. „I Have a Dream“ (Imam san), čime je dobio trenutni aplauz oko 100 prisutnih u dvorani crkve.
Ova crkva, povezana s Pokretom za građanska prava i u sastavu Ujedinjene Hristove crkve, jedna je od nekoliko crnačkih kongregacija koje je El-Sayed posjetio. Svoj prvi skup povodom pokretanja kampanje održao je 3. maja u historijskoj baptističkoj crkvi King Solomon u Detroitu.
Detroit, u kojem 75% od 650.000 stanovnika čine Afroamerikanci, predstavlja „najcrnji“ grad u Americi. El-Sayed ne može osvojiti senatorsko mjesto bez velikog odziva crnačkih birača. Javne tribine u crkvama, poput ove, mogle bi napraviti ključnu razliku u onome što se pretvara u veoma neizvjesnu trku protiv republikanskog kandidata, bivšeg kongresmena Mikea Rogersa. Oktobarske ankete pokazuju da El-Sayed ima malu prednost, uglavnom između 1 i 3 procentna poena.
Kako prevazići skepticizam
Tokom kampanje, El-Sayed je naglašavao da razumije tešku situaciju u kojoj se nalaze crni Amerikanci i da će se boriti za njihove interese. Istaknuo je i svoje glavne parole — „novac van iz politike“ i „zdravstveno osiguranje za sve“ (Medicare for all).
Pitanje je hoće li uspjeti prevazići skepticizam ove, ali i drugih vjerskih i etničkih grupa.
Crnački i jevrejski birači u Detroitu i okolini stali su iza Haley Stevens, El-Sayedove protivnice na stranačkim izborima u augustu. U samom Detroitu izgubio je za čak 28 procentnih poena. Sada mora pridobiti ova dva ključna demokratska glasačka tijela.
El-Sayed se kandiduje u vrijeme rastuće islamofobije. Ukupno 255 muslimanskih Amerikanaca obnašalo je izabrane funkcije u SAD-u, prema novom izvještaju Centra za sigurnost, rasu i prava pri Pravnom fakultetu Rutgers. No, uprkos tim historijskim izbornim uspjesima, muslimanski Amerikanci koji se kandiduju za funkcije neprestano se suočavaju s „proporcionalno najvećim političkim zastrašivanjem i pravljenjem žrtvenih jaraca“, navodi se u izvještaju. Nikada nijedan musliman nije izabran za senatora SAD-a.
Predsjednik Trump ga je više puta pogrdno nazivao „Mohammed El-Sayed“. Rogers ga je pokušao povezati s Muslimanskim bratstvom, islamističkim pokretom čiji su se militantni izdanci, poput Hamasa, upuštali u oružane sukobe ili terorizam.
Na jednoj drugoj javnoj tribini nedavno, jedan republikanski operativac je dovikivao El-Sayedu, pitajući: „Hoćete li se odreći Muslimanskog bratstva?“
Nakon što je odgovorio: „Naravno. Da, apsolutno“, El-Sayed se potom osvrnuo na samu tvrdnju — da posjeduje dvostruku lojalnost prema SAD-u i islamističkom pokretu.
Topliji doček doživio je u Svetištu Crne Madone. Kandia Milton, pomoćni pastor u toj crkvi i predsjedavajući grupe za političko djelovanje Black Slate Inc., rekao je da ta grupa podržava El-Sayeda jer je „izgradio određeni kredibilitet na terenu u našoj zajednici“.
„On nam nije nepoznat“, rekao je Milton, misleći na višegodišnji rad ovog ljekara koji je postao političar na mjestu direktora Odjela za zdravstvo Detroita, a kasnije i Odjela za zdravstvo, socijalne usluge i veterane okruga Wayne.
Ipak, tenzije između crnaca i arapskih Amerikanaca postoje decenijama. Nakon što su arapski i kaldejski poduzetnici preuzeli benzinske pumpe i prodavnice pića po naseljima u Detroitu, crni kupci su se žalili da su u nekim prodavnicama postavili neprobojna stakla i da se prema njima odnose s nepoštovanjem. Također su se odselili iz grada u predgrađa, odnoseći zaradu sa sobom umjesto da je investiraju u crnačke četvrti.
„Mnogi stanovnici Detroita jednostavno ne vjeruju arapskim Amerikancima jer ovdje posluju, ali ovdje ne žive“, rekao je Al Williams, predsjednik Afroameričkog instituta za liderstvo u Detroitu.
Samo prošlog mjeseca, grupa od oko 70 ljudi, za koje se činilo da su većinom arapskog porijekla, verbalno je napala povrijeđenu crnkinju čiji je automobil udario drugi vozač. Izvikivali su joj rasističke i seksističke uvrede, prema izvještajima Detroit Free Pressa.
Michigan nikada nije izabrao crnog kandidata u Američki senat, pa bi neki crni birači mogli zamjeriti ako kandidat arapsko-američkog porijekla tamo stigne prvi, rekao je Al Williams.
Charles Williams, pastor historijske baptističke crkve King Solomon i predsjedavajući Odbora Nacionalne akcione mreže za Michigan, organizacije za građanska prava koju predvodi velečasni Al Sharpton, saglasan je da će odziv crnih birača biti ključan za El-Sayeda.
„Brine nas mali broj ljudi koji kažu: ‘Znate šta? Ja to jednostavno ne mogu uraditi. Neću glasati’, kao i mali broj onih koji kažu: ‘Ovaj put idem u drugom smjeru'“, rekao je Charles Williams. „Biće to tjesna trka i to je veliki izazov koji će kampanja morati savladati.“
No, nije samo El-Sayedov identitet kao muslimana i arapskog Amerikanca ono što izaziva sumnju. To su i njegovi progresivni politički stavovi. U martu, nakon što je muškarac rođen u Libanu udario automobilom u hram Temple Israel izvan Detroita, El-Sayed je prokomentarisao da „povrijeđeni ljudi povređuju druge ljudi“. (Napadač, koji je izgubio članove porodice u izraelskom zračnom napadu, preminuo je od samonanesenih rana iz vatrenog oružja.)
Mnoge Jevreje u Michiganu uvrijedio je ovaj komentar, koji su doživjeli kao pravdanje postupaka napadača. U augustu se El-Sayed izvinio, rekavši: „Napravio sam grešku.“
Ali za mnoge Jevreje, šteta je već bila učinjena. U vrijeme rastućeg antisemitizma širom SAD-a, mnogi Jevreji, koji čine oko 1,4% stanovništva Michigana ili oko 130.000 ljudi, kažu da se boje El-Sayeda.
Neki Jevreji u Michiganu također se ne osjećaju ugodno s El-Sayedovim stavovima o Izraelu. On se protivi bezuslovnoj vojnoj pomoći Izraelu i tvrdi da bi se novac američkih poreznih obveznika trebao trošiti unutar zemlje — na škole i zdravstvo u Michiganu. U ponedjeljak je za ABC News rekao: „Izrael zapravo nije naš prijatelj.“
„On izjednačava slanje novca Izraelu s uzrokovanjem problema ovdje u Americi“, rekla je Carey Bloom, članica hrama Temple Israel. „Smatram ga veoma opasnim. Onog trenutka kada je to uradio, bila sam preplašena od njega, a on nikada nije ublažio tu retoriku.“
Podijeljena jevrejska zajednica
Bloom je rekla da je oduvijek glasala za demokratske kandidate i da je to učinila i na stranačkim izborima, ali je rekla da će ove godine glasati za Rogersa te da rado vodi kampanju za njega.
U augustu je počelo kružiti pismo istaknutih Jevreja iz okoline Detroita u kojem se pozivaju jevrejske demokrate u državi da potpišu svoje ime u znak podrške Mikeu Rogersu. Drugo pismo grupe rabina i lidera jevrejske zajednice u Michiganu pod nazivom „Nonnegotiable Michigan“ navodi da će uskratiti podršku El-Sayedu ako ne promijeni neke od svojih stavova i retoriku o sigurnosti Jevreja i Izraelu.
Bivši američki kongresmen Andy Levin, rodom iz Michigana, radi na suzbijanju narativa jevrejskog establišmenta da El-Sayed predstavlja opasnost za Jevreje.
„Kao Jevrej koji je zabrinut za sigurnost naše zajednice, Abdul je znatno sigurnija opcija od Mikea Rogersa“, rekao je Levin.
Republikanski kandidat, ističe on, imao je volontere imenovane u svoju vjersku koaliciju koji su povezani s ekstremističkom, antisemitskom retorikom, uključujući Lorenza Sewella, crnog evangeličkog pastora u Detroitu koji je održavao takozvane skupove „Kršćanskih krstaša“ koji su privukli neonaciste. Rogersov tim za rad sa studentima uključuje člana koji je branio grupu za dopisivanje Young Republicans, prepunu pohvala na račun Hitlera i šala o gasnim komorama.
„Ono što je sigurno za jevrejsku zajednicu jeste demokratija“, rekao je Levin. „Ono što nije sigurno za jevrejsku zajednicu jeste autoritarizam. Ono što je sigurno za jevrejsku zajednicu jeste da manjine imaju svoju zastupljenost.“
Mnoštvo jevrejskih, muslimanskih i kršćanskih volontera obilazi Detroit i njegova predgrađa, kucajući na vrata u El-Sayedovo ime svakog vikenda i prenoseći poruku da će El-Sayed podržati višerasnu i viševjersku demokratiju. U videu objavljenom u utorak, kandidat kaže da je vjera „dobra stvar“.
Među onima koji volontiraju za njega je i Nusaiba Mubarak, politička organizatorka iz Washingtona koja je angažovala više od 20 uglavnom crnih žena iz Detroita da kucaju na vrata za El-Sayeda preko svoje grupe Out Organize Strategies.
„Trebaju nam članovi arapsko-američke zajednice koji će učiti od crnačke zajednice i historije crnačke borbe za slobodu“, rekla je ona.
Venita Tompkins, koja je slušala El-Sayedov govor na javnoj tribini prošle sedmice, otišla je uvjerena njegovom spremnošću da premosti jaz između crnaca i arapskih Amerikanaca.
„On je dovoljno odvažan da bude pokretač, da pokaže da do zacjeljivanja može doći“, rekla je ona. Smatra da je El-Sayed, govoreći o tom pitanju, osvojio njen glas.
Izvor: RNS
