Asad živi u kombinaciji luksuza i tjeskobe. Živi monotoni zatočenički život u neboderu okruženom staklom i čelikom. Pod stalnom zaštitom ruskih sigurnosnih službi, kreće se isključivo u uskom krugu najodanijih

Skoro će godina kako je osmog decembra 2024. pobjegao iz Damaska, okončavši time višedecenijsko krvoproliće i građanski rat a o Bašaru al-Asadu danas se zna iznenađujuće malo. Čovjek koji je hemijskim i konvencionalnim oružjem bombardovao civile, sistematski mučio i ubijao političke protivnike, dobio je utočište u Moskvi pod pokroviteljstvom Vladimira Putina, uz obrazloženje da je riječ o „humanitarnim razlozima“. I tako se, paradoksalno, nakon jednog od najmračnijih poglavlja savremenog Bliskog istoka, Asad našao u luksuznom egzilu, gotovo nevidljiv.

Tokom 53 godine dinastičke vladavine porodice Asad, prema procjenama američkog State Departmenta, akumulirano je bogatstvo od oko dvije milijarde dolara. Novac je skrivan u mreži ofšor firmi, tajnih računa i nekretninskih portfelja širom svijeta. Značajan dio imovine, kako otkriva Financial Times, nalazi se upravo u Rusiji, gdje je porodica u posljednjim godinama vlasti kupila dvadeset luksuznih apartmana vrijednih skoro 35 miliona eura. U jednom od tih stanova, u srcu moskovskog kompleksa „Moscow City“, klan se i skrasio nakon bijega iz Sirije.

U prvim sedmicama boravka u Rusiji pojavile su se glasine, koje je Kremlj promptno demantovao, da Asadova supruga Asma želi razvod, navodno nezadovoljna životom u izgnanstvu. Dijagnosticirana joj je akutna mijeloidna leukemija u maju 2024, samo pet godina nakon što je preživjela rak dojke. Njen otac, kardiolog Fawaz Akhras, preselio se u Moskvu kako bi nadgledao liječenje, jer se Asma, rođena u Londonu, tamo više ne može vratiti zbog međunarodnih sankcija. Od tada nije objavljena nijedna pouzdana informacija o njenom zdravstvenom stanju.

Nove glasine razbuktale su se početkom jeseni, kada je Asad hitno primljen u moskovsku bolnicu zbog „nasilnog kašlja, gušenja i otežanog disanja“. Sirijski Opservatorij za ljudska prava i brojni arapski i zapadni mediji izvještavali su o „pokušaju trovanja“ i navodnim tragovima „izloženosti otrovnoj supstanci“, ali bez ikakvih dokaza, bez toksikološkog nalaza, bez imena supstance i bez počinioca. Ruske vlasti odbacile su tvrdnje, koje bi, da su bile tačne, predstavljale novu ponižavajuću pljusku za Putina, već uzdrmanog padom režima koji je godinama održavao na životu novcem, vojnicima i bombama.

Nakon devet dana hospitalizacije, Asad je otpušten „u stabilnom stanju“, a slučaj je ostao uronjen u nejasnoće. Sumnje su ponovo podgrijane sredinom oktobra, svega 48 sati prije dolaska Ahmeda al-Šaraa, vođe koalicije koja je svrgnula Asada i sadašnjeg predsjednika Sirije, u Moskvu. Tema posjete bila je obnova bilateralnih odnosa, status ruskih vojnih baza u Siriji i, ključno, izručenje Bašara al-Asada, čemu se Kremlj oštro protivi. Sergey Lavrov odbacio je priče o trovanju kao „potpune laži“ te ukorio medije zbog „neodgovornosti“.

Posjeta novog sirijskog predsjednika otkrila je suštinu ruskih interesa: i bez Asada, Rusiji je najvažnije zadržati strateške pozicije u Siriji. Al-Šaraa je, kako prenose izvori, dao garancije da će poštovati postojeće sporazume s Moskvom, čime je dodatno oslabila mogućnost bivšeg diktatora da utiče na budućnost zemlje koju je godinama razarao. Posebno je snažan udarac stigao iz Washingtona: Donald Trump primio je Al-Šaraa u Bijeloj kući, učinivši ga prvim sirijskim predsjednikom koji je zakoračio na američko tlo od 1946. godine. Ironija je tim veća jer je SAD godinama nudio deset miliona dolara za njegovo hvatanje dok je predvodio pobunjeničku grupu povezanu s Al-Kaidom.

Od tada, novi sirijski lider iznosi stavove koji su donedavno bili nezamislivi: otvoreno govori o mogućnosti normalizacije odnosa s Izraelom, državom s kojom je Sirija tehnički u ratu od 1948. godine. Takav preokret, koji bi drastično promijenio geopolitičku sliku Bliskog istoka, posebno uzimajući u obzir sirijsko-iranske veze, mogao bi pretvoriti Asada, koga Putin uporno odbija izručiti, u ključni pregovarački ulog u budućem uređenju zemlje.

Dok se globalni akteri bave Sirijom bez njega, sam Asad živi u kombinaciji luksuza i tjeskobe. Njemački magazin Die Zeit, pozivajući se na izvor blizak porodici, opisuje svakodnevicu svrgnutog autokrate kao monotoni zatočenički život u neboderu okruženom staklom i čelikom. Pod stalnom zaštitom ruskih sigurnosnih službi, kreće se isključivo u uskom krugu najodanijih, povremeno izlazeći u kratke šetnje oko kompleksa. Veći dio vremena, tvrdi izvor, provodi igrajući online video-igre, bez detalja o tome koje naslove preferira.

Internetom već kruže cinične špekulacije: da li je tiranin, koji je decenijama sijao smrt, sada pronašao digitalni izlaz za svoje nasilne impulse? Da li virtualne borbe, u koje može utonuti satima, zamjenjuju realne zločine koje više nije u stanju počiniti?

Simbolika je neumoljiva: čovjek koji je obilježio epohu brutalnosti, razaranja i masovnih grobnica sada dane provodi kao opsesivni gamer u moskovskom neboderu, dok se svijet priprema za budućnost Sirije bez njega. U tišini njegovog egzila iščezava i mit o moći koja je trajala više od pola stoljeća, ostavljajući iza sebe samo ruševine.

IZVOR: ABC