Izraelska vojska je u ranim jutarnjim satima pokrenula desetke zračnih napada i artiljerijsku paljbu,
Izrael je rano jutros prekinuo primirje u Gazi masovnim napadom koji je ostavio više od 300 mrtvih. Deir al-Balah, Al-Mawasi, Gaza Grad, Khan Yunis, Rafah… Gaza je izvijestila o desecima zračnih napada i artiljerijskih napada na različite dijelove Pojasa u samo dva sata, dok su spavali i usred muslimanskog svetog mjeseca Ramazana.
“Od sada će Izrael djelovati protiv Hamasa sve većom vojnom silom,” rekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, opravdavajući odluku “ponovljenim odbijanjem” te organizacije da se odrekne onoga što su dogovorili u januaru i oslobodi više izraelskih talaca bez ikakvih garancija da će to okončati rat. Izraelska vojska objavila je da će operacija “trajati koliko god bude potrebno” i da će ići “dalje od zračnih bombardovanja”, javlja El Pais.
Snimke koje su objavili lokalni novinari (Izrael je zabranio ulazak novinarima u Gazu od početka rata) pokazuju tijela beba i djece u bolnici, desetke beživotnih tijela u mrtvačnicama, požare uzrokovane bombardovanjem i krikove stanovništva. Tijela se gomilaju u bolnici u Khan Yunisu, na jugu, gdje je zabilježen najveći broj žrtava, dok zvučnici na minaretima pozivaju stanovništvo da sabah namaz obave kod kuće jer je preopasno pokušati stići do džamija.
Unatoč razmjerima bombardovanja, izraelski premijer odbio je formalno proglasiti primirje mrtvim. Pregovori o primirju posljednjih dana su u slijepoj ulici, od tada je izraelska vlada potpuno blokirala ulazak humanitarne pomoći (hrane, vode i lijekova) te, od prošle sedmice, i električne energije za postrojenje za desalinizaciju vode te je danika pojačavala učestalost i smrtonosnost svojih zračnih napada.
Ovo su “jake mjere” protiv Hamasa koje su oružanim snagama naredili Netanyahu i njegov ministar odbrane, Israel Katz, kako je definisano u saopćenju iz premijerovog ureda. Netanyahu tvrdi da je islamistički pokret “odbio sve prijedloge” koje je iznio Trumpov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, “i posrednici”.
Izrael i SAD (na papiru jedan od tri garanta primirja) insistirali su na produženju prve faze primirja kako bi Hamas pristao osloboditi 59 talaca koje još drži u Gazi. Drugim riječima, izgubio bi svoju glavnu prednost bez obećanja o kraju invazije. Hamas je, s druge strane, tražio garancije i pristao produžiti prvu fazu, ali samo za mali broj talaca i ako pregovori za drugu fazu počnu odmah.
Bijela kuća brani jutrošnji napad ističući da se Izrael “konsultovao” s njom prije pokretanja. “Kao što je predsjednik Trump jasno stavio do znanja, Hamas, Hutiji, Iran – svi oni koji žele terorizirati ne samo Izrael, već i Sjedinjene Države – platit će cijenu, i nastupit će haos,” rekla je Trumpova glasnogovornica, Karoline Leavitt. Svi oni, dodala je, “trebali bi vrlo ozbiljno shvatiti” predsjednika SAD-a “kada kaže da se ne boji zauzeti za građane koji poštuju zakon, Sjedinjene Države i našeg prijatelja i saveznika, Izrael.”
Izraelska odluka dolazi usred Trumpovih prijetnji Iranu (rat koji Netanyahu želi i za koji mu je potrebna podrška i oružje njegovog velikog saveznika) i nakon tri dana američkih bombardovanja u Jemenu protiv Hutija, saveznika Teherana. Već su ostavili pedeset mrtvih i predstavljaju najveću vojnu operaciju SAD na Bliskom istoku otkako se Trump vratio u Bijelu kuću u januaru.
To je rezultat eskalacije koja proizlazi iz Netanyahove odluke da blokira humanitarnu pomoć Gazi početkom ožujka. Hutiji su mu tada dali četiri dana da preinači odluku, u solidarnosti sa svojom “braćom u Gazi”. Prošle sedmice, nakon isteka roka, objavili su nastavak napada na izraelske brodove u strateškom Crvenom moru, koje su zaustavili od potpisivanja primirja.