Najava Giorgije Meloni o zabrani burke i nikaba u školama dolazi u trenutku kada se italijanska desnica nadmeće u demonizaciji muslimana.

Kada se Giorgia Meloni u nedjelju u Rimu obratila stotinama mladih pristalica svoje stranke “Braća Italije” (Fratelli d'Italia), iskoristila je primjer škole kako bi ilustrovala ko je, po njenom mišljenju, Italijan, a ko nije.

“Ne može se desiti da se u italijanskoj učionici italijanska djeca osjećaju satjerano u ćošak jer su postala manjina. To se ne smije dogoditi”, rekla je premijerka na Fenixu, godišnjem festivalu koji organizuje “Nacionalna omladina” (Gioventù Nazionale), omladinski ogranak stranke “Braća Italije”.

U srijedu je vlada Giorgije Meloni odobrila zabranu burke i nikaba u školama i najavila uvođenje ograničenja od 30 posto za djecu bez italijanskog državljanstva ili sa slabim poznavanjem italijanskog jezika u prvim razredima osnovnih i srednjih škola.

Meloni je ove mjere opisala kao “alate zdravog razuma koji ne dijele, već zaista pomažu u integraciji”.

Ova najava dolazi u trenutku kada se Italija kreće ka očekivanim nacionalnim izborima 2027. godine, pri čemu su imigracija, islam i nacionalni identitet ponovo ključna bojna polja za političku desnicu.

Italija već ima smjernice koje preporučuju gornju granicu od 30 posto za učenike bez italijanskog državljanstva. Razlika između „italijanske” i „strane” djece također se zasniva na državljanstvu, a ne na tome gdje su djeca rođena ili odrasla.

Italijanski sistem državljanstva prvenstveno se zasniva na porijeklu: djeca rođena u zemlji čiji roditelji nisu Italijani uglavnom ne stiču italijansko državljanstvo automatski.

Kao rezultat toga, djeca rođena u Italiji koja su tu provela cijeli život i dalje se mogu zvanično voditi kao strani državljani. A istup premijerke Meloni nije bio izolovan slučaj.

Džamija u Mestreu

Prošle sedmice, ispred škole u Mestreu – gradu na kopnu nasuprot Venecije, u području s velikom bangladeškom zajednicom – osvanuo je transparent s natpisom: „Vaša integracija je naša propast”. U blizini, u javnom parku koji muslimani koriste za džuma-namaz, na tlu i drvenoj konstrukciji ispisane su poruke „Ne islamu” i nacrtani krstovi.

Ovi incidenti dešavaju se u trenutku kada se zaoštrava spor oko planova pripadnika bangladeške zajednice u Mestreu da izgrade stalnu džamiju i islamski centar na mjestu nekadašnje pilane. Zajednica je kupila zemljište, ali projekat zahtijeva odobrenje lokalnih vlasti.

Jedna od najglasnijih protivnica projekta je Anna Maria Cisint, zastupnica u Evropskom parlamentu iz redova desničarske stranke Lega, koja se više puta zalagala protiv izgradnje novih džamija.

U februaru, tokom protesta stranke Lega ispred lokacije predviđene za izgradnju u Mestreu, Cisint je izjavila da džamija neće biti izgrađena ako njena politička opcija ostane na vlasti.

Istog dana kada je Meloni objavila mjere za škole, Cisint se pojavila na godišnjem skupu stranke Lega u Pontidi, gradu na sjeveru Italije koji decenijama služi kao mjesto održavanja simboličnog okupljanja te stranke.

Na bini joj se pridružilo četvero aktivista grupe Nemesis, francuske krajnje desničarske organizacije koja za sebe tvrdi da je feministička. Aktivisti su nosili velove koji su im prekrivali cijelo lice. Dok su ljudi na bini i u masi uzvikivali „skinite to”, žene su skinule velove.

„Prijetnja je radikalni islam”, rekla je Cisint na skupu. „Nikada im nećemo dozvoliti da islamiziraju naš dom. Nikada.”

Podudarnost je bila upečatljiva. U Rimu je Meloni upozorila da bi italijanska djeca mogla postati manjina u učionicama; u Pontidi je političarka iz koalicije upozorila na „islamizaciju” zemlje; a u Mestreu su antimuslimanske parole rasplamsale spor oko džamije.

Odmetnuti general

Istovremeno, još jedna politička snaga pokušava izboriti prostor još više desno na političkom spektru.

Roberto Vannacci, bivši general vojske koji je postao poznat širom zemlje nakon objavljivanja knjige u kojoj je napao imigraciju, feminizam i prava LGBTQ+ osoba, ušao je u Evropski parlament 2024. godine kao predstavnik stranke Lega.

Ovaj „odmetnuti general” kasnije je raskinuo veze sa strankom i osnovao Futuro Nazionale, novi krajnje desničarski pokret koji je „remigraciju” – odnosno uklanjanje migranata iz Italije – postavio kao jednu od svojih ključnih tema.

Stranka sada bilježi podršku od oko osam posto u pojedinim anketama uoči narednih općih izbora, dok je Lega, koju i dalje predvodi zamjenik premijera Matteo Salvini, pala ispod šest posto. Ovi podaci intenzivirali su borbu za birače unutar italijanske desnice, kao i raspravu o tome koliko daleko se mogu pomjeriti granice njene politike po pitanju imigracije i nacionalnog identiteta.

Upravo u tom kontekstu, Vannacci je iznio jednu od svojih dosad najeksplicitnijih izjava o tome kome treba dozvoliti da postane Italijan. Govoreći 18. septembra u Torinu na konferenciji o urbanoj sigurnosti, koju je organizirao policijski sindikat, ustvrdio je da Italija ne bi trebala olakšavati proces sticanja državljanstva za imigrante.

„Ne možemo dozvoliti da imigrant tako lako postane italijanski državljanin jer taj građanin tada glasa“, rekao je Vannacci. „A kada glasa, ne glasa za dobrobit italijanskih građana, već za vlastitu dobrobit.“

Na pitanje da li strahuje samo da građani koji su stekli državljanstvo neće glasati za njega, Vannacci je odgovorio: „Ne plašim se da neće glasati za mene. Plašim se da neće glasati za Italiju.“

Ko može biti Italijan?

Argument bivšeg generala otvara temeljno pitanje: šta se dešava kada osoba rođena ili odrasla u Italiji zapravo postane Italijan?

Fioralba Duma, italijansko-albanska aktivistkinja iz kampanje „Italijani bez državljanstva“, izjavila je za Middle East Eye da su Melonijine izjave posebno zabrinjavajuće jer mnoga djeca koja se opisuju kao „stranci“ nikada nisu poznavala drugu zemlju.

„Tužno je to jer shvatate koliko malo odgovornosti preuzimaju oni na vlasti kada se bave tako važnim pitanjima, te koliko malo čine da zaštite djecu i osiguraju im jednake mogućnosti“, rekla je ona.

„Naša borba počela je prije deset godina – a za mnoge ljude i ranije – ali umjesto da se smanji broj osoba koje su stranci samo na papiru, taj broj svake godine raste. Nekada smo govorili o novopridošlim migrantima. Danas govorimo o trećoj generaciji: unucima imigranata rođenim u Italiji.”

Dumini komentari ukazuju na kontradikciju koja postaje sve vidljivija u italijanskoj političkoj debati.

Političari mogu govoriti o „učenicima strancima” u učionicama čak i kada su ti učenici rođeni u Italiji, proveli cijeli život u italijanskom obrazovnom sistemu i možda govore italijanski kao maternji jezik.

Italijanski zakon o državljanstvu i dalje se uglavnom zasniva na principu jus sanguinis, odnosno sticanju državljanstva porijeklom. Referendumom održanim u junu 2025. godine nastojalo se skratiti period zakonitog boravka potreban odraslim osobama koje nisu državljani EU da podnesu zahtjev za državljanstvo – sa deset na pet godina.

Oko dvije trećine glasača podržalo je prijedlog, ali je izlaznost iznosila samo oko 30 posto, što je znatno ispod praga od 50 posto potrebnog da bi rezultat bio važeći.

Narativ o „muslimanskoj prijetnji”

Kontroverza oko planirane džamije u Mestreu pokazuje kako se ovi argumenti odražavaju i izvan učionica.

Dio brojne bangladeške zajednice u gradu želi pretvoriti lokaciju bivše pilane u stalni islamski centar koji bi mogao primiti do 1.500 vjernika. Međutim, za realizaciju projekta potrebna je promjena prostornog plana za to područje, a gradonačelnik Venecije iz redova desnog centra, Simone Venturini, usprotivio se projektu.

S druge strane, muslimanske organizacije optužuju političare da islam pretvaraju u političku prijetnju fokusirajući se na pitanja koja imaju malo veze sa svakodnevnom stvarnošću muslimana u Italiji. Ahmed Vall, predsjednik Islamske zajednice Rima, opisao je Melonijinu najavu u vezi s nikabom kao „propagandu”. „Nikada nismo vidjeli djevojke koje idu u školu noseći nikab. To je lažni problem”, rekao je za MEE.

„Cijena goriva se približava tri eura po litru, a ona govori o djevojkama koje nose nikab u školi, iako takvih djevojaka u školama nema”, rekao je.

Vall je izjavio da je njegova organizacija spremna osporiti diskriminatorne mjere pravnim putem, ukazujući na pritužbu koja je već podnesena protiv zastupnice stranke Lega u Evropskom parlamentu, Silvije Sardone, nakon što je u Torinu snimila ženu s nikabom i sukobila se s njom.

Rula Mohamed, još jedna aktivistkinja Islamske zajednice Rima, opisala je situaciju još oštrijim riječima, rekavši za MEE da je islamofobija u Italiji dostigla „ekstremne nivoe”.

„Ono čemu danas svjedočimo jeste krajnji rezultat nečega što se godinama njegovalo”, rekla je. Takva klima, istakla je Mohamed, nije stvorena samo djelovanjem desnice, već i višegodišnjim prikazivanjem muslimana u medijima kao opasnih osoba nespojivih s italijanskim društvom.

To je, kako je navela, dodatno pogoršano neuspjehom velikog dijela stranaka centra i ljevice da se ozbiljno suoče s islamofobijom.