Od kada se uče mukabele u Ramazanu i kako je ova tradicija postala dio našeg vjerskog identiteta? Da li su prve mukabele bile isključivo muške ili su i žene imale svoju ulogu? U Zagrebačkoj džamiji danas se uči više mukabela, uključujući hafisku, a hafiz Aziz Alili i Merisa Merseli iz Makedonije otkrivaju zašto je ova praksa duhovna blagodat za zajednicu i pojedinca.

Mukabele, kolektivno učenje Kur’ana u Ramazanu, nezaobilazan su dio bošnjačke islamske tradicije. Ovaj običaj, njegovan stoljećima, ne samo da izražava predanu pobožnost, već je i manifestacija džematskog zajedništva i ljubavi prema Kur’anu.

Uče se u džamijama diljem Bosne i Hercegovine, ali i u bošnjačkim zajednicama u dijaspori, uključujući i Zagrebačku džamiju, gdje su postale neizostavan dio ramazanskog programa.

Historija mukabela u Bosni I Hercegovini

Mukabele su duboko ukorijenjene u islamsku tradiciju Bošnjaka, ali nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada su tačno postale sastavni dio ramazanskog običaja u ovakvom obliku. Prema dostupnim izvorima, starije vakufname ne spominju direktno mukabele, iako su postojali slični oblici javnog učenja Kur’ana.

No, kako je vakufnama Gazi Husrev-begove džamije iz 1531. godine uključivala i imaret te hanikah, može se pretpostaviti da je institucija mukabela u formaliziranom obliku novijeg datuma.

Historijski izvori potvrđuju da su slični običaji prisutni i u drugim muslimanskim zemljama, posebno u Aziji i Africi. Reisul-ulema hadži-Naim Hadžiabdić isticao je da je praksa ramazanskih mukabela, kakvu danas poznajemo, relativno mlada u odnosu na samu islamsku tradiciju, ali da se razvila u autentičan običaj kod Bošnjaka.

U Sarajevu su mukabele tradicionalno bile najprisutnije u Begovoj džamiji i Gazi Husrev-begovoj džamiji, gdje su hafizi učeći Kur’an pred džematom predvodili ovaj ibadet. Mukabele su se učile u više termina tokom dana – prije sehura, između podne i ikindije, te pred iftar. Pored džamijskih mukabela, značajno je bilo i učenje mukabela pred turbetima istaknutih vakifa i učenjaka, poput one koja se uči u Gazi Husrev-begovom turbetu.

Posebno je zanimljivo pitanje učešća žena u mukabelama. Historijski zapisi potvrđuju da su još početkom 20. stoljeća u Sarajevu žene hafize predvodile mukabele. U periodu između 1903. i 1907. godine, Hadži-hafiz Jusuf-ef. Grozdanović, imam i mualim iz Alijine mahale na Hridu, podučavao je hafizluku grupu djevojčica, koje su kasnije predvodile mukabele za žene. Među njima su bile Vasvija Hadžibajrić, Vasvija Mulabdić-Goreždak i Šemsa Užičanin. Ove žene nastavile su učiti mukabele u sarajevskim džamijama, čime su postavile temelj za današnje ženske mukabele.

Godine 1953., na inicijativu Hadži-hanume Fatime Zulfikarpašić, u Hadžiškoj džamiji u Sarajevu započela je organizirana ženska mukabela, u kojoj je učestvovalo deset hafiza. Ova praksa se nastavila i kasnije, pa su pred hafiz-efendijama Trebinjcem i Sirćom žene hafize učile mukabele u raznim džamijama.

Osim u Sarajevu, mukabele su s vremenom postale tradicija i u drugim gradovima. U Tuzli se 1988. godine, u Džindijskoj (Husejin-čauš) džamiji, prvi put održala isključivo ženska mukabela, prije podnevnog namaza. Među hafizama koje su učestvovale bile su Suljić Mirsada, muallima i studentica Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, i Suljkanović Mirsada, učenica Gazi Husrev-begove medrese.

Mukabele nisu bile samo čin ibadeta, već su imale i edukativnu svrhu. Posjećivali su ih muslimani svih uzrasta kako bi unaprijedili svoje učenje Kur’ana. Održavanje mukabela postalo je jedna od ključnih obaveza Islamske zajednice i imama, a s vremenom su uvedena i takmičenja u učenju Kur’ana.

Posebno mjesto u tradiciji mukabela zauzima Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, gdje se već dugi niz godina organiziraju takmičenja u učenju Kur’ana. Ovaj običaj proširio se i izvan Bosne i Hercegovine, pa je jedno od prvih velikih takmičenja u učenju Kur’ana u Zagrebačkoj džamiji održano od 9. do 13. septembra 1988. godine, povodom godišnjice njenog otvaranja.

Mukabele u Zagrebačkoj džamiji

Svečano otvorena 1987. godine, Zagrebačka džamija ubrzo je postala vjersko i kulturno središte bošnjačke zajednice u Hrvatskoj. Samo godinu dana kasnije, u njoj je održano prvo organizirano natjecanje u učenju Kur’ana, koje je okupilo učače iz svih krajeva Jugoslavije.

Danas su mukabele neizostavan dio ramazanskih aktivnosti u Zagrebačkoj džamiji. Hafiz Aziz Alili, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zagreb, ističe da su mukabele u Zagrebu dio tradicije balkanskih muslimana, ali i samog Poslanika Muhammeda, kojeg je Džibril u Ramazanu preslušavao nekoliko puta.

“Možemo slobodno reći da je i ovogodišnji Ramazan u našem centru, u našoj Zagrebačkoj džamiji, koncipiran kao i prethodnih godina. Svakako jedan od glavnih karakteristika mjeseca Ramazana, dakle osim posta, jeste i da je u njemu počelo i objavljivanje Kur'ana. Otuda je u našoj tradiciji, posebno u tradiciji da tako kažem balkanskih muslimana, pa tako i ovdje u našem džematu u Zagrebu, da se uči nekoliko mukabela tokom Ramazana. Tako imamo žensku mukabelu, imamo sehursku mukabelu i evo poslije i ikindijsku mukabelu gdje uče hafizi”, rekao je za časopis “Bosna” hafiz Alili i dodao da već više od 15 godina imaju hafisku mukabelu.

“Zaista to je jedna blagodat za našu zajednicu. Naravno to je bilo u tradiciji Božijeg poslanika gdje se prenosi da ga je u mjesecu Ramazanu Džibrili Emin preslušavao nekoliko puta”, naglašava hafiz Alili.

Mukabele su mnogo više od običaja – one su prilika za zajedničko učenje, introspekciju i duhovni rast. Hafiz Alili naglašava da jedan od glavnih ibadeta Bogu ugodnih djela jeste u mjesecu Ramazanu da se što više i uči Kur'an.

“Tako i u našoj sredini sretni smo da imamo i hafisku mukabelu. To je naravno, osim što je velika i blagodat za nas hafize koji obnavljamo i ponavljamo, slušajući međusobno, jer sama riječ mukabela znači i provjeravanje našeg hifsa, naše memorije, onog što smo naučili, dakle Kur'an na pamet, da provjeravamo jedni od drugih i na taj način prenosimo tu, da tako kažem, pozitivnu energiju ili pozitivne emocije na naše slušatelje koji nas prate i na taj način i oni usavršavaju svoje učenje Kur'ana”, objašnjava hafiz Alili.

Merisa Merseli, jedna od učačica hafiske mukabele, također za časopis “Bosna” dijeli svoje iskustvo: “Imam 23 godine, dolazim iz Makedonije, već dugo živim u Zagrebu i danas sam učila mukabelu, hafisku mukabelu koja se svake godine organizira.  Mjesec Ramazan je mjesec Kur'ana, zato i učimo mukabele.  Ja sam isto dio nje, krenula sam učit dok sam jako mala bila, pa obaveze, škola ovo-ono pa se malo odužilo, ali sam sad ozbiljno krenula pa, ako Bog da, planiram u skoroj budućnosti završiti s Božjom pomoći.”

Bilo u Zagrebu, Sarajevu, Tuzli ili drugim mjestima, mukabele ostaju svjetionik vjere i tradicije. Hafizi i učači prenose ovaj emanet s generacije na generaciju, potvrđujući da je Ramazan uistinu mjesec Kur’ana.

Fotografije i video: Stipe Majić / časopis “Bosna”