Godišnje hodočašće u Meku, koje svake godine okuplja milione muslimana iz cijelog svijeta u Saudijskoj Arabiji, pretvorilo se u logističku noćnu moru za vjernike zbog posljedica rata koji se vodi između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana
Globalni geopolitički potresi i ratni sukob na Bliskom istoku nisu promijenili samo rute kretanja hodočasnika, već su, prema analizama vodećih evropskih i svjetskih medija, ovogodišnji hadž pretvorili u najskuplji u modernoj historiji. Medijske kuće i analitičke platforme, poput uticajnog Semafora, u svojim izvještajima detaljno prate kako je zatvaranje zračnog prostora iznad Zaljeva i drastičan skok cijena avio-goriva primorao aviokompanije na uvođenje vanrednih tarifa, zbog čega su cijene aranžmana u pojedinim regijama rasle i do četiri puta tik pred polazak.
Godišnje hodočašće u Meku, koje svake godine okuplja milione muslimana iz cijelog svijeta u Saudijskoj Arabiji, pretvorilo se u logističku noćnu moru za vjernike zbog posljedica rata koji se vodi između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.
Blokada pojedinih zračnih ruta i poskupljenje avionskog goriva, koje je od februara poskupilo za 70 odsto, sprječavaju mnoge vjernike da ispune ovu islamsku dužnost, uprkos uobičajenim subvencijama i pomoći vlada za pokrivanje troškova ovog svetog putovanja.
Ovogodšnji hadž poklapa se sa dogovorenim prekidom vatre između Sjedinjenih Država i Irana, nakon rata koji je izbio usred svetog mjeseca ramazana, tokom posta miliona muslimana. Posljednjih sedmica zabilježeni su sporadični napadi SAD-a na Iran, kao i Teherana na Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt, što je podstaklo strahove od obnove sukoba.
Prema pisanju arapskih medija, američki predsjednik Donald Trump odgodio je ove sedmice planirani napad na Iran nakon što su ga zaljevski saveznici upozorili da bi bombardovanje regije tokom hadža ozbiljno narušilo reputaciju Washingtona, pored toga što bi stotine hiljada hodočasnika ostalo zarobljeno. Dva zaljevska izvora i jedan američki zvaničnik, koji su otkrili ove informacije za Middle East Eye, očekuju da će Trump obnoviti rat u narednim sedmicama. Ova vijest se poklapa sa porukom američkog predsjednika koji je uvjeravao da je zaustavio napad na Iran nakon zahtjeva nekoliko zaljevskih vlada, bez navođenja više detalja.
Prošle godine je više od 1,5 miliona hodočasnika iz cijelog svijeta otputovalo u Saudijsku Arabiju, a taj broj je ove godine, prema prognozama saudijskih vlasti, pao na nešto više od 850.000. Većina vlada i kompanija u zemljama porijekla hodočasnika osigurala je povrat novca za cijelo putovanje ukoliko se rat nastavi.
Islam nalaže da svi muslimani moraju barem jednom u životu otići na ovo hodočašće ako su u punoj fizičkoj snazi da ga ostvare, i pod uslovom da to sebi mogu finansijski priuštiti. No, mnogi to neće moći. Naprimjer, uprkos pomoći turske vlade, najjeftiniji paket aranžman, koji uključuje prevoz i boravak u blizini Meke, kreće se između 6.000 i 9.000 eura. Samo viza za hodočašće košta oko 530 eura, što je skoro 80 eura više nego prošle godine. Prije šest godina hadž je koštao oko 3.000 eura.
Globalni geopolitički potresi i ratni sukob na Bliskom istoku nisu promijenili samo rute kretanja hodočasnika, već su, prema analizama vodećih evropskih i svjetskih medija, ovogodišnji hadž pretvorili u najskuplji u modernoj historiji. Medijske kuće i analitičke platforme, poput uticajnog Semafora, u svojim izvještajima detaljno prate kako je zatvaranje zračnog prostora iznad Zaljeva i drastičan skok cijena avio-goriva primorao aviokompanije na uvođenje vanrednih tarifa, zbog čega su cijene aranžmana u pojedinim regijama rasle i do četiri puta tik pred polazak.
Ovaj finansijski pritisak snažno se osjeća i među muslimanskim zajednicama u zapadnoj Evropi, gdje vjernici u Velikoj Britaniji, Njemačkoj ili Francuskoj putuju preko zvanične saudijske platforme Nusuk. Evropska štampa ističe da osnovni paketi ove godine rijetko gdje iznose ispod šest do osam hiljada eura, dok se iole pristojan smještaj i prevoz penju na vrtoglavih deset do dvanaest hiljada eura po osobi. To je skoro dvostruko više u odnosu na period prije samo nekoliko godina, što se pripisuje kombinaciji obaveznih saudijskih taksi, inflacije i direktnih ratnih rizika.
Ekonomski pritisak i neizvjesnost nisu zaobišli ni vjernike iz Bosne i Hercegovine. Ured za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice objavio je da cijena ovogodišnjeg hadža iznosi 14.250 maraka. Uprkos visokim troškovima, interesovanje je daleko nadmašilo raspoložive kapacitete. Od ukupno 3.300 prijavljenih građana koji su blagovremeno dostavili dokumentaciju i izvršili uplate preko svojih matičnih medžlisa i muftijstava, na put će ove godine krenuti 2.222 hodočasnika, dok je čak 1.100 osoba ostalo na listi čekanja. Prema riječima nadležnih iz Ureda, bosanskohercegovačke hadžije će, prateći prošlogodišnju praksu, prvo boraviti u Meki, a potom u Medini, što se pokazalo kao znatno povoljnije rješenje, naročito sa zdravstvenog i logističkog aspekta u izazovnim regionalnim okolnostima.
Da je situacija alarmantna potvrđuju i oštre debate koje se vode u azijskim zemljama, a čije odjeke redovno prenosi evropska štampa. U Indiji je tako izbio ozbiljan društveni spor nakon što je državni odbor za hadž uveo hitnu, obaveznu doplatu neposredno pred put, pravdajući to zahtjevima aviokompanija koje su zbog bliskoistočne krize tražile stotine eura više po svakom sjedištu.
S druge strane, kako prenosi regionalna štampa, vlade velikih islamskih zemalja poput Indonezije i Malezije bile su prinuđene intervenirati iz namjenskih državnih fondova kako bi same apsorbirale skok cijena goriva od više od 26 odsto i tako spriječile masovno odustajanje vjernika. Na taj način, priča o ovogodišnjem hadžu u međunarodnim medijima više nije samo religijska reportaža, već prvorazredna geopolitička tema koja plastično oslikava kako se vojni sukobi velikih sila prelamaju preko leđa i džepova običnih ljudi.
Vlasti Iraka odlučile su da ove godine svoje hodočasnike prevoze kopnom u slučaju obnove sukoba, prateći putnike do unutrašnjosti saudijske teritorije, uz dozvolu Rijada. Sami Al Massoudi, zvaničnik zadužen za transport u zemlji, izjavio je medijima da bi oslanjanje na zračni prevoz usred neizvjesnosti sukoba moglo stvoriti probleme u zračnom prostoru i lišiti Iračane mogućnosti da obave hodočašće.
Iran je sa svoje strane već poslao oko 30.000 hadžija kopnom i zrakom u Saudijsku Arabiju, što je trećina u odnosu na broj od prošle godine. Vođa grupe, Alireza Rashidian, pripisao je ovaj pad izbijanju rata i američkim sankcijama koje su pogodile domaće tržište valuta. Irance koji su stigli kopnom pratile su iračke trupe kako bi se garantovala njihova sigurnost, objavio je Rijad.
Prisustvo iranskih vjernika na hodočašću u Meki predstavlja termometar odnosa između Teherana i Rijada. U 2016. godini bio im je zabranjen ulazak u ovu arapsku zemlju nakon prekida diplomatskih odnosa tokom iranskih protesta zbog pogubljenja šiitskog klerika Nimra al-Nimra u Saudijskoj Arabiji. Tenzije su trajale sve do 2023. godine, kada su dvije zemlje obnovile odnose uz posredovanje Kine.
Međutim, Rijad strahuje da bi se regionalne tenzije mogle prenijeti u njihov sveti grad. Usred rastućih trvenja između sunitskih i šiitskih zajednica koje predstavljaju Iran i njegove bliske grupe Saudijska Arabija je zabranila političke i sektaške parole tokom hodočašća, upozoravajući da će svaku sektašku poruku kazniti čak i deportacijom.
Saudijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je zabranjeno isticanje političkih ili sektaških zastava, kao i skandiranje bilo kakvih parola u Meki. Zemlja još uvijek čuva sjećanje na nerede iz 1987. godine, kada su iranski hodočasnici organizirali protest podstaknut od strane vođe Islamske revolucije Ruhollaha Homeinija, što je dovelo do nasilnih sukoba u kojima je poginulo više od 400 ljudi.
