Izrael nema bombu dovoljno jaku da prodre do postrojenja 80 metara ispod zemlje. Sjedinjene Američke Države imaju

„Cijela ova operacija mora biti zaokružena eliminacijom Fordoa“, izjavio je izraelski ambasador u Washingtonu, Jechiel Leiter, govoreći o intenzivnoj vojnoj kampanji izraelske vojske protiv Irana, koja je započela prošlog petka. S ciljem da ošteti ili u potpunosti uništi iranski nuklearni program, izraelske snage su do sada ubile devet nuklearnih naučnika i izvele niz zračnih udara na postrojenja širom zemlje. Ovi napadi izazvali su uzbunu u naučnoj zajednici zbog rizika od curenja radioaktivnog materijala.

Iako se glavnina iranske nuklearne infrastrukture nalazi u provinciji Isfahan, u Natanzu – gdje je smješten najveći broj centrifuga za obogaćivanje uranija – kompleks Fordo predstavlja drugi najvažniji objekat, ali i najtežu metu za Izrael.

Izgrađen prije dvije decenije, Fordo se nalazi 100 kilometara jugozapadno od Teherana, i gotovo je nevidljiv na satelitskim snimcima: vidi se samo mala površinska instalacija i ulazi u četiri tunela. Iza tih ulaza krije se ogroman nuklearni kompleks, ukopan duboko u planinu – čak 80 metara ispod zemlje.

Ova planina, danas „sveta“, nalazi se u izoliranom području koje je bilo poprište žestokih borbi tokom iransko-iračkog rata 1980-ih godina. Sada čuva srce iranskog nuklearnog programa. Izraelski zračni udari do sada su samo površinski oštetili brdo. Izrael, naime, ne posjeduje bombe koje mogu probiti toliku dubinu. Pretpostavlja se da su napadi oslabili sistem zračne odbrane koji štiti kompleks, a eventualni udar na ulazne tunele mogao bi zaustaviti aktivnosti u Fordou na sedmicama.

Iranske vlasti su postojanje kompleksa Fordo zvanično priznale tek 2009. godine, kada je već bio u funkciji. Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u Fordou se proizvodi visokobogaćeni uranij – do 60%, što je nivo koji omogućava brzo dostizanje kvaliteta potrebnog za izradu nuklearnog oružja.

Teheran uporno tvrdi da je njihov nuklearni program isključivo u civilne svrhe i da nemaju namjeru proizvoditi nuklearno oružje. IAEA, iako izuzetno kritična prema iranskom nedostatku transparentnosti, potvrđuje da Iran trenutno ne posjeduje nuklearno oružje, niti postoje dokazi da je u procesu njegove proizvodnje.

Nepovjerenje između Irana, Ujedinjenih nacija i međunarodne zajednice pojačano je 2018. godine, kada je tadašnji američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma. Tim sporazumom Iran se obavezao da će ograničiti zalihe obogaćenog uranija i omogućiti redovne međunarodne inspekcije u zamjenu za ukidanje sankcija.

Nakon američkog povlačenja, Iran je ubrzao obogaćivanje uranija i sve više se izolirao na međunarodnoj sceni. Pokušaji postizanja novog dogovora između Washingtona i Teherana sada djeluju kao potpuno propali, posebno nakon što je Izrael pokrenuo zračnu ofanzivu.

Izrael intenzivno lobira da se Sjedinjene Američke Države aktivno uključe u vojnu eskalaciju protiv Irana. Analitičari naglašavaju da samo američka vojna intervencija može uništiti Fordo, jer Washington posjeduje specijalizirane „bunker buster“ bombe koje mogu prodrijeti do 60 metara ispod zemlje prije eksplozije. Iako je Fordo dublje ukopan, lansiranje druge bombe moglo bi dodatno probiti planinu i uništiti instalacije – uz ogroman rizik od radioaktivnog curenja.

Takva bomba teži preko 13.000 kilograma i može je nositi samo američki bombarder, što bi zahtijevalo direktno vojno učešće Sjedinjenih Država. Prema izvještaju The New York Timesa s početka godine, izraelska vojska razmatra i upotrebu specijalnih jedinica za napad na postrojenja u Fordou, kao alternativu zbog nedostatka oružja dovoljne snage.

Međutim, bilo kakva operacija unutar Irana mogla bi prouzrokovati velike gubitke među izraelskim vojnicima. Ambasador Leiter ne isključuje nijednu opciju: „Imamo nekoliko planova koji nam mogu pomoći da se nosimo s Fordoom“, kazao je. „Ne radi se uvijek samo o tome da letimo i bombardujemo izdaleka.“ I dok Izrael razmatra nove opcije, a SAD oklijeva, opasnost od šireg rata u regionu raste. Na kocki su ne samo vojni ciljevi, već i sigurnost miliona ljudi – u Iranu, Izraelu, ali i šire.

IZVOR: El Mundo