Ime Hajdar-dede Karića sačuvala je narodna predaja i o njemu nema pisanih podataka. Neke predaje govore o njemu kao o Bošnjaku sa ovog kraja, dok druge govore o njemu kao učenjaku koji je došao sa vojskom sultan Fatiha. Ipak, svi se slažu da je bio učenjak i šejh, evlija i dobri.

Na planini Zvijezdi, tridesetak kilometara od Ilijaša, ima jedna mala drvena džamija, u narodu poznata kao Džamija na Karićima. To je jedna od najstarijih džamija u Bosni. U blizine ove džamije nema kuća, na samku je. Put do Karića, iako makdamski, prohodan je i svakodnevno ga koriste stanovnici obližnjih sela.

Jedna je muslimanska bogomolja puna dva stoljeća postojala u pravoslavnom selu i nije nikome smetala. Sve do septembra 1993. kada se niz jednu padinu planine Zvijezda spustio agresorski tenk, a džamija zapaljena. Danas je identično obnovljena, ponovo plijeni svojom jednostavnošću, ljepotom i ponovo intrigira, postavljajući pitanja, ali dajući odgovore na ključna pitanja života u ovoj zemlji.

Karići su značajno dovište muslimana i tu se održava tradicionalna dova u zadnjoj nedjelji mjeseca jula. Ovogodišnji program manifestacije “Dani bosanske duhovnosti – Karići 2026” počinje u petak klanjanjem džuma-namaza u Hajdar-dedinoj džamiji na Karićima, dok će centralni dio programa biti održan u subotu, 25. jula, kada će biti upriličeno više vjerskih sadržaja, a navečer, nakon jacija-namaza, i tradicionalni mevlud i zikr. Karići su jedno od najposjećenijih dovišta u Bosni i Hercegovini koje, shodno viševjekovnoj tradiciji, pohode isključivo muškarci.

Ime Hajdar-dede Karića sačuvala je narodna predaja i o njemu nema pisanih podataka. Neke predaje govore o njemu kao o Bošnjaku sa ovog kraja, dok druge govore o njemu kao učenjaku koji je došao sa vojskom sultan Fatiha. Ipak, svi se slažu da je bio učenjak i šejh, evlija i dobri.

Džamiju na Karićima stotinama godina poštivaju i muslimani i nemuslimani. Dolaze joj ljudi i sa istoka i sa zapada. Jednog godišnje se oko nje okupi veliki svijet da Gospodaru svih svjetova na sedždu padne. Iako je brzo napuste,ona nikada nije sama.

Neobjašnjiva enigma nalazi se u haremu džamije, gdje u kamenu jednog od nišana uvijek ima vode. I kada je temperatura plus 40, voda je u nišanu, a predanja kažu da su to suze osobe koja je plakala za ukopanom osobom.

Vjeruje se da je voda ljekovita te vjernici u nju stavljaju kažiprst i uče dove za zdravlje. Posjetitelji Karića mogu obići i Hajdar-dedinu vodu i Djevojački mezar na platou Lipe sa kojeg se pruža predivan pogled na okolne planine. U blizini se nalaze i nekropole stećaka na Didoradi i lokalitet Kadijin mezar na Žišcima.

U vareškom kraju priča se predaja po kojoj je sultan Fatih osvojio Bosnu, a pet hiljada Bošnjaka na čelu sa svojim djedom (poglavarom) – a to je bio Hajdar-dedo, pred njim lično na Karićima primilo islam. Zatim je Hajdar-dedo usnio san kako na tom mjestu treba da sagradi džamiju. I za tu gradnju unajmi najbolje majstore koji su još bili kršćani. Majstori, želeći da napakoste Hajdar-dedi zbog primanja islama, u jednu gredu tajno urežu krst. Hajdar-dedo, budući da je bio evlija i bogougodnik, naredi da skrate gredu, a on svojim rukama uze i Božjim emrom nategnu gredu na potrebnu duljinu i tako pokaza otvoreni keramet (čudo).

Neke predaje kazuju o tome da su Hajdar-dedo sa Karića i Ajvaz-dedo iz Prusca bili braća, i evlije. Iz riječi «braća» može se razumjeti više toga: da su bili braća po vjeri, ili po stepenu odabranosti, ili da su pripadali istom derviškom redu (usulu).

Nije poznato da li je Hajdar-dedo imao potomke, ali se kazuje da neke porodice oko Visokog i danas nose prezime Karić i da su porijeklom iz Karića, navodi Radio Ilijaš.

Džamija se u prvobitnom obliku, sa nekim manjim izmjenama održala sve proteklog rata kada je u septembru 1993. godine spaljena do temelja. Godine 2001. zahvaljukući brojnim donatorima džamija je obnovljena autentično prvobitnom izgledu.

Hajdar dedo i džamija na Karićima dio su kolektivnog identiteta i uveliko određuju i oblikuju bošnjački karakter. Stoga, na Karićima muslimani uče o sebi, svom izvoru, svojoj tradiciji, vjeri.