Projekat izgradnje hidroelektrana na Vrbasu od samog početka bio je veoma sumnjiv i obilježen neregularnostima. Firma HES Vrbas priložila je bankovnu garanciju od samo milion eura, iako su troškovi eksproprijacije zemljišta i infrastrukturnih radova bili znatno veći. Prema podacima iz 2016. godine, Viaduct je imao blokirane račune u Sloveniji i nije zapošljavao nijednog radnika
Nakon što je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio šest zaključaka, temeljem inicijative zastupnice Ermine Salkičević-Dizdarević pod nazivom “Inicijativa za pronalaženje načina isplate duga u predmetu Viaduct d.o.o. Portorož”, i dalje je nejasno ko će platiti ovaj dug koji je napravila vlast u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.
Milorad Dodik insistira da se dug poravna novcima rezerve Centralne banke BiH, tvrdeći da tom entitetu pripada 300 miliona od ukupno 700 , koliko stoji na računu. SNSD-ovi ministri u Vijeću ministara žele da dug bude plaćen iz državnog budžeta, takav korak najavljuje i predsjedavajuća Borjana Krišto. No stvar, čini se, neće ići tako lako i baš na taj način.
Podsjetimo, riječ je o složenom i vrlo sumnjivom slučaju izgradnje hidroelektrana na Vrbasu, gdje je raskid ugovora između Vlade Republike Srpske i slovenačke firme Viaduct rezultirao dugom od 110 miliona maraka.
Spor između Vlade Republike Srpske i firme tvrtke Viaduct iz Portorožazapočeo je 2007. godine kada je Vlada RS raskinula koncesiju s firmom HES Vrbas, čiji je većinski vlasnik bila slovenačka firma Viaduct. Ovaj raskid doveo je do arbitražnog postupka pred Međunarodnim centrom za rješavanje sporova o investicijama (ICSID), koji je rezultirao presudom da BiH, odnosno Republika Srpska, mora platiti odštetu od 110 miliona KM, uz dodatne kamate koje iznos duga povećavaju za oko 9.000 eura dnevno.
Prema pravnom zastupniku Viaducta, Predragu Barošu, sud je obavezao BiH na isplatu 39,8 miliona eura, uz dodatnih šest miliona dolara troškova, s kamatama koje teku od donošenja presude. Iako je Vlada RS bila svjesna da žalba na ovu odluku nije dopuštena, godinama je odugovlačila s plaćanjem, što je rezultiralo značajnim povećanjem duga.
Inicijativa o kojoj se juče razgovaralo u parlamentu BiH predlaže hitno preusmjeravanje sredstava u iznosu od 103,4 miliona maraka iz višegodišnjeg projekta nabavke zgrade za smještaj Centralnog ureda i Regionalnog centra Banja Luka Uprave za indirektno oporezivanje. Preostali iznos za pokriće duga trebao bi se osigurati iz drugih kapitalnih projekata koji još nisu završeni. Ova inicijativa ima za cilj zaštitu imovine BiH, uključujući zgrade Centralne banke, te očuvanje ugleda države na međunarodnoj sceni.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izjavila je, međutim, da će BiH platiti dug Republike Srpske kako bi se umanjile negativne posljedice po državu. Međutim, naglasila je da će Republika Srpska u konačnici morati podmiriti ovaj dug, jer je on nastao njihovom odgovornošću. Krišto je istaknula da BiH ima pravo na regresno potraživanje od entiteta, što dodatno naglašava potrebu za jasnim razgraničenjem odgovornosti između državnih i entitetskih institucija.
Projekat izgradnje hidroelektrana na Vrbasu od samog početka bio je veoma sumnjiv i obilježen neregularnostima. Firma HES Vrbas priložila je bankovnu garanciju od samo milion eura, iako su troškovi eksproprijacije zemljišta i infrastrukturnih radova bili znatno veći. Prema podacima iz 2016. godine, Viaduct je imao blokirane račune u Sloveniji i nije zapošljavao nijednog radnika, što postavlja pitanje otkud oni uopće u tako velikom projektu. Finansijski izvještaji pokazuju da je firma bilježila minimalne prihode i negativan profit u nekoliko godina, što dodatno ukazuje na upitnu poslovnu stabilnost.
Osim toga, izgradnja hidroelektrane, koja je bila dio šire strategije razvoja energetskog sektora RS-a, pokazala se kao finansijski fijasko. Iako je prvobitno procijenjena na pet miliona KM, konačni troškovi dosegli su 42 miliona a radove je izvela firme povezana s Miloradom Dodikom, koji je kasnije završio pod američkim sankcijama. Ova povezanost dodatno baca sjenu na transparentnost i zakonitost procesa.
Ovo nije jedini arbitražni postupak poput slučaja Viaduct, postoje i drugi potencijalni sporovi koji bi mogli generirati dugove od čak dvije milijarde KM, što bi ozbiljno opteretilo institucije BiH. Postoje aktivni sporovi povezani s termoelektranom Ugljevik, gdje Elektroprivreda Slovenije traži odštetu od potencijalno 695 miliona eura. Spor s firmom Mittal oko ulaganja u Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac mogao bi koštati 400 miliona dolara, dok spor oko RiTE Gacko iznosi oko 100 miliona eura. Potencijalni spor vezan za vjetropark Trusina procjenjuje se na 102 miliona eura.
Zanimljivo je da se većina ovih sporova odnosi na obveze Republike Srpske, entiteta koji često osporava autoritet državnih institucija, ali očekuje da BiH podmiri njegove dugove.
