Lav XIV pozicionirao se kao najpolitiziraniji papa u posljednjih nekoliko decenija. Posljedice takvog smjera osjete se širom svijeta, ali su trenutno najoštrije u Izraelu i na okupiranim teritorijama

Prošle nedjelje, tačno sedam dana nakon Uskrsa, američki predsjednik iskoristio je društvene mreže za direktan napad na poglavara Rimokatoličke crkve. Donald Trump proglasio je Lava XIV „slabim u borbi protiv kriminala i užasnim za vanjsku politiku“, dodajući uz karakterističan ton kako prvi papa rođen u Americi ne bi ni bio izabran bez njegove pomoći.

Povod za ovaj oštar istup na mreži Truth Social bio je prilog u emisiji „60 Minutes“ na kanalu CBS, u kojem su trojica kardinala kritikovala rat u Iranu. Sama činjenica da su kardinali istupili tako javno i usaglašeno predstavlja presedan koji odražava ubrzani političko-strateški zaokret Vatikana otkako je Lav preuzeo Svetu Stolicu. Dan nakon Trumpovog gnjevnog odgovora, papa je povukao još jedan neuobičajen potez: održao je javni razgovor s novinarima u kojem je direktno kritikovao šefa države. „Ne bojim se Trumpove administracije“, poručio je kratko.

Rimokatolička crkva je najbrojnija i najmoćnija institucija na svijetu. Među njenih 1,4 milijarde vjernika nalaze se desetine miliona Amerikanaca, uključujući šest sudija Vrhovnog suda, potpredsjednika države i državnog sekretara. Iako Crkva tradicionalno izbjegava direktne političke intervencije, Lav XIV nakon manje od godinu dana mandata pokazuje sve manje strpljenja za svoju domovinu. Napad na Iran natjerao ga je na istup, a Trumpove reakcije su, čini se, samo učvrstile njegovu namjeru da iskoristi svoj globalni uticaj.

Zaokret u odnosima s Washingtonom postao je vidljiv u januaru, tokom papinog godišnjeg obraćanja o stanju svijeta. Poput svojih prethodnika, uputio je poruku podrške siromašnima i protivljenje ratovima, što Trumpovoj administraciji nije godilo. Prema pisanju portala Free Press, podsekretar odbrane Elbridge Colby pozvao je vatikanskog ambasadora, kardinala Christophea Pierrea, u Pentagon na oštro brifovanje. Colby je navodno podsjetio kardinala da „Sjedinjene Države imaju vojnu moć da čine šta god žele“, uz zlokobno podsjećanje na Avinjonsko papinstvo iz 14. vijeka, kada su agenti francuskog kralja nasilno napali papu u Rimu, nakon čega je sjedište premješteno u Francusku.

Kada su američke i izraelske snage 28. februara napale Iran, papa nije šutio. Već u prvoj martovskoj propovijedi pozvao je na prekid vatre. Trump mu je odgovorio onako kako odgovara ranskim vlastima, namjernom eskalacijom retorike.

Tenzije su dosegle vrhunac kada je predsjednik na Truth Social objavio ilustraciju generisanu vještačkom inteligencijom na kojoj je prikazan kao Isus koji iscjeljuje bolesnika. Kritike su stigle sa svih strana: od američke desnice i iranskog predsjednika, do italijanske premijerke Giorgie Meloni. U rijetkom trenutku povlačenja, Trump je obrisao objavu. Pokazalo se da papa ima saveznike na uticajnim pozicijama.

Dok sukob Trumpa i Lava XIV privlači globalnu pažnju, događaji u na terenu dodatno potpiruju vatru. Na Cvijetnu nedjelju, 30. marta, latinski patrijarh Jerusalema, kardinal Pierbattista Pizzaballa, spriječen je da uđe u crkvu Svetog Groba u Starom gradu. Izraelska policija blokirala je lokaciju, što je prvi put u posljednjih 100 godina da je katolicima onemogućeno obilježavanje ovog praznika na tom mjestu.

Reakcije su bile munjevite. Premijerka Meloni nazvala je ponašanje izraelske policije „uvredom“, a francuski predsjednik Emmanuel Macron opisao je to kao dio „zabrinjavajućeg niza kršenja“ statusa quo svetih mjesta. Čak se i američki ambasador Mike Huckabee, evangelički propovjednik poznat po bezrezervnoj podršci Izraelu, pridružio osudama, navodeći da je blokiranje patrijarha „teško razumjeti ili opravdati“.

Ovaj incident ogolio je tri ključna procesa. Prvo, Lav XIV pokazuje odvažnost koja nadilazi njegove prethodnike, intervenišući za kršćane u neprijateljskim okruženjima. Drugo, trenutna američka administracija postala je naglašeno kršćanska, s katolicima poput Marca Rubia i JD Vancea na ključnim pozicijama. Treće, papa, koji inače vlada hebrejskim jezikom, pokazuje dubok interes za kršćanske lokalitete u Izraelu i spremnost da ih zaštiti po svaku cijenu.

Selo Taybeh na Zapadnoj obali, jedno od najstarijih u regiji, postalo je simbol stradanja kršćana. To je danas jedino mjesto u historijskoj Palestini čije je stanovništvo u potpunosti kršćansko. Dramatične promjene nastupile su s dolaskom vlade Netanyahua i Ben-Gvira, a nasilje se intenziviralo nakon sedmog oktobra 2023. godine.

U junu 2025. godine, desetine naseljenika napale su selo, paleći imovinu i kuće. Službeni vatikanski mediji, poznati po suzdržanosti, odgovorili su opširnim izvještajem o „pogromu“, opisujući to kao napad na samo srce kršćanstva. Lokalni svećenik Bashar Fawadleh upozorio je za Radio Vatikan da se ne radi o izolovanim vandalima, već o organizovanom naporu za preuzimanje strateškog područja. Njegove riječi odjeknule su katoličkim svijetom, od vatikanskih hodnika do moćnih medijskih mreža poput EWTN-a.

Čak je i Steve Bannon, republikanski strateg i predani katolik, u svom podkastu „War Room“ ugostio aktivistu Jasona Jonesa koji je iznio teške optužbe. Jones je tvrdio da se kršćanska zajednica u Betlehemu i na Zapadnoj obali suočava s brisanjem pred očima svijeta, optužujući naseljenike za brutalne napade uz zaštitu izraelske vojske.

Uprkos svemu, Jones izražava optimizam zbog promjene javnog mnijenja u SAD-u. Prema njegovim riječima, mladi evangelici sve više napuštaju „cionističku teologiju“ svojih roditelja i okreću se Katoličkoj ili Pravoslavnoj crkvi, zgroženi onim što vide na terenu.

Unutar same administracije, potpredsjednik JD Vance najavio je objavljivanje svojih memoara o duhovnom putovanju ka katoličanstvu. S obzirom na to da u SAD-u živi najmanje 50 miliona katolika, njihov politički značaj je nezaobilazan. Iako se mnogi od njih ne pridržavaju strogo religijskih pravila, osjećaj pripadnosti i solidarnosti s Crkvom ostaje moćan alat koji Lav XIV sada koristi s vještinom koja zbunjuje i najiskusnije političke igrače u Washingtonu i Jerusalemu.

IZVOR: Haaretz