Uspješnom odbranom doktorske disertacije na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu o teološkom opusu Mate Zovkića, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Rijeka, Hidajet ef. Hasanović, stekao je zvanje doktora islamskih nauka
Početkom ove sedmice na sarajevskom Fakultetu islamskih nauka glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Rijeka, Hidajet ef. Hasanović, uspješno je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom „Recepcija kršćansko-muslimanskog dijaloga u djelima Mate Zovkića“, čime je stekao zvanje doktora islamskih nauka.
Pred komisijom kojom je predsjedavao prof. dr. Almir Fatić, uz članstvo prof. dr. Orhana Jašića i mentorstvo prof. dr. Nedžada Grabusa, Hasanović je ponudio temeljitu analizu teološke misli jednog od najistaknutijih katoličkih teologa i promicatelja dijaloga u Bosni i Hercegovini i širem regionu.
Činu obrane prisustvovao je sam vrh akademske i vjerske javnosti, predvođen dekanom Fakulteta islamskih nauka prof. dr. Mustafom Hasanijem i uglednim katoličkim teologom prof. dr. Franjom Topićem. Ovaj događaj nosi i posebnu simboličku težinu za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj jer je Hidajet Hasanović postao tek drugi imam, odnosno glavni imam u njenim redovima s doktorskom titulom iz oblasti islamskih nauka. Time je institucionalni i intelektualni kapacitet zajednice koja djeluje u većinski katoličkom okruženju znatno osnažen upravo u onom segmentu koji je presudan za njenu svakodnevnu društvenu i vjersku misiju.
U središtu Hasanovićevog rada nalazi se višedecenijski opus prof. dr. Mate Zovkića, svećenika i teologa koji je čitav radni vijek posvetio približavanju islama katoličkoj javnosti, rušenju ukorijenjenih predrasuda i izgradnji kulture susreta. Temeljna teza obranjene disertacije počiva na stavu da autentični dijalog ne predstavlja puko protokolarno rukovanje, politički pragmatizam niti kompromisno odricanje od vlastitog vjerskog identiteta.
Nasuprot rasprostranjenom strahu da otvorenost prema drugome vodi gubljenju vlastitih temelja, Hasanović kroz Zovkićevu teologiju pokazuje kako je dijalog zapravo izraz duboke vjerničke zrelosti i dosljednog življenja sopstvenih uvjerenja. Istinski susret dviju tradicija ne poništava teološke razlike niti pretpostavlja nadmetanje u kojem jedna strana mora dokazati nadmoć, već zahtijeva punu odgovornost pred Bogom i čovjekom.
Poseban kvalitet ove disertacije ogleda se u metodološkom pomjeranju težišta sa takozvanog “visokog teološkog dijaloga” na dijalog svakodnevnog života. Autor argumentirano ukazuje na to da su najplodonosniji oblici međureligijskog razumijevanja oni koji se odvijaju kroz neposredne ljudske kontakte, komšijsku solidarnost i zajedničku brigu za opšte dobro. Rad naglašava princip uzajamnosti i ravnopravnosti. Pravo međureligijsko uvažavanje zahtijeva spremnost da se drugome prizna identitet, sloboda i dostojanstvo pod istim aršinima koje tražimo za vlastitu zajednicu, što je od presudne važnosti za sredine u kojima određene vjerske skupine žive kao manjina.
Tokom rasprave otvorena su i osjetljiva pitanja istorijskog naslijeđa, odnosa između istine, pravde i pomirenja, te stalne opasnosti od instrumentalizacije religije u političke svrhe. Hasanović je podvučeno istakao da dijalog ne smije gurnuti pod tepih istorijske traume i postojeće dogmatske razlike, ali mora ostati usmjeren prema budućnosti, pravednosti i izgradnji narušenog povjerenja. Vrijednost naučnog rada, kako se čulo tokom odbrane, ne mjeri se samo po onome što je napisano u fusnotama, već po tome koliko zaključci mogu stvarno promijeniti i unaprijediti odnose među ljudima na terenu.
Činjenica da jedan muslimanski teolog i aktivni imam iz perspektive islamskih nauka kritički vrednuje i istražuje misao katoličkog autora predstavlja rijedak i dragocjen iskorak u ovdašnjoj nauci o religiji. Za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj, rad ima praktičnu primjenjivost jer nudi naučni okvir za djelovanje imama u pluralnom društvu. Imam više nije samo vjerski službenik unutar džamijskih zidova, već odgovoran društveni akter koji vlastitim obrazovanjem i primjerom gradi mostove prema komšijama druge vjere.
Novi doktor islamskih nauka, Hidajet ef. Hasanović, rođen je 28. aprila 1980. godine u Teočaku. Nakon osnovnog obrazovanja koje je završio u Zagrebu, 1999. godine okončao je Zagrebačku medresu „Dr. Ahmed Smajlović“. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao je 2004. godine na katedri za hadis pod mentorstvom rahmetli prof. dr. Omera Nakičevića, obradivši rad o uticaju čuvene teočanske porodice Čokić na bošnjačku sredinu. Magistarsku tezu iz oblasti akaida, posvećenu religijskom identitetu muslimana u Hrvatskoj, odbranio je pod mentorstvom prof. dr. Adnana Silajdžića, da bi svoj akademski put krunisao doktorskim studijem iz komparativnih religija. Autor je niza stručnih radova objavljivanih u Riječkom teološkom časopisu, Glasniku Rijaseta i zagrebačkom Beharu, a trenutno obnaša dužnost glavnog imama u Rijeci.
IZVOR: IZ Hrvatske
