Prijedlog Vlade Slovenije o zabrani prekrivanja lica na javnim mjestima u okviru izmjena Zakona o zaštiti javnog reda i mira izazvao je oštru reakciju Islamske zajednice u toj zemlji. Muftija Nevzet Porić upozorio je da je riječ o izuzetno rijetkoj pojavi u Sloveniji te da bi javna rasprava, u odsustvu jasnih sigurnosnih dokaza, mogla pojačati predrasude i stigmatiizaciju muslimanki
Vlada Republike Slovenije usvojila je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti javnog reda i mira kojim se nastoji uvesti opće pravilo o obaveznom otkrivanju lica na javnim mjestima. Iako su tekstom zakona predviđeni izuzeci koji se odnose na zdravstvene i profesionalne razloge, sportske aktivnosti te kulturne, umjetničke i tradicionalne manifestacije, ova inicijativa izazvala je val rasprava u javnosti.
Dok vlasti u Ljubljani naglašavaju da je prvenstveni cilj mjere podizanje nivoa javne sigurnosti i olakšavanje policijske identifikacije građana, reakcije Islamske zajednice ukazuju na opasnost od jačanja predrasuda i stigmatiizacije muslimanske manjine.
Tokom obraćanja vjernicima na džuma-namazu u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani, muftija Nevzet Porić otvorio je pitanje stvarne potrebe za ovakvim normiranjem. Porić je istakao da je nošenje odjeće koja u potpunosti prekriva lice, poput burke i nikaba, izuzetno rijetka pojava u Sloveniji. Iz tog razloga, Islamska zajednica od predlagatelja zakona zahtijeva jasna i konkretna objašnjenja o tome koje to tačno sigurnosne rizike nova regulativa treba eliminirati.
Jedan od ključnih prigovora odnosi se na površnost javne debate, u kojoj se često zanemaruje razlika između hidžaba, marame koja ostavlja lice potpuno vidljivim i odjevnih predmeta koji djelomično ili potpuno zaklanjaju crte lica. Nepravilno izjednačavanje ovih pojmova u javnom prostoru stvara atmosferu u kojoj bi se pod udarom predrasuda mogle naći i žene koje nose samo maramu, iako predložene zakonske odredbe na njih uopće ne utiču.
Iz Islamske zajednice naglašavaju da ne osporavaju pravo i dužnost države da brine o sigurnosti svojih građana. Međutim, upozoravaju da se prilikom donošenja bilo kakvih ograničenja mora voditi računa o ustavom zagarantovanoj slobodi vjeroispovijesti. Vjerski motivisano prekrivanje lica, kako navode, samo po sebi ne podrazumijeva odbijanje saradnje s državnim organima niti izbjegavanje identifikacije kada to ovlaštena službena lica zatraže. Otuda ostaje otvoreno pitanje da li je opća zabrana najprikladniji mehanizam za ostvarivanje sigurnosnih ciljeva ili bi se eventualni izazovi mogli rješavati manje restriktivnim mjerama.
Diskusija o prekrivanju lica nije novost u slovenskom političkom životu, gdje su se slični prijedlozi javljali i ranije, uglavnom uz pozivanje na praksu pojedinih evropskih zemalja i zaštitu društvenih normi. Ovoga puta, međutim, vladina podrška ideji o raspisivanju savjetodavnog referenduma dodatno je pojačala zabrinutost da bi se pitanje ljudskih prava moglo transformirati u politički instrument.
Povodom učestalih rasprava, Islamska zajednica pozvala je političke predstavnike da ne traže podršku birača podsticanjem straha od muslimana. Jednaka pripadnost ovoj državi ne bi trebala biti nešto što njeni stanovnici i građani moraju iznova dokazivati zbog svoje vjere, poručili su, dodajući kako očekuju da se njihov status ne dovodi pod znak pitanja svaki put kada vjerska raznolikost postane pogodan predizborni adut.
Predloženi akt za sada ima status zakonodavnog prijedloga čija će dalja sudbina ovisiti o ishodu parlamentarne procedure. Predstojeća debata pokazat će na koji način slovensko društvo razumijeva granice između zahtjeva za javnom sigurnošću i očuvanja individualnih sloboda.
FOTOGRAFIJA: Islamska zajednica u Republici Sloveniji
