Pojasnio je da je LiDAR (od engleskog Light Detection and Ranging) tehnologija za precizno mjerenje udaljenosti i izradu trodimenzionalnog prikaza prostora pomoću laserskih zraka. U arheologiji se koristi za otkrivanje struktura skrivenih ispod vegetacije ili zemlje.
Profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adnan Kaljanac danas je održao predavanje na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine gdje je predstavio primjere primjene LiDAR tehnologije na značajnim arheološkim lokalitetima u Bosni i Hercegovini.
Među njima su helenistički Daorson u Ošanićima kod Stoca, antički podzemni kamenolom Dardagani i neolitski lokalitet u Butmiru.
Na taj način ukazao je na značaj povezivanja arheologije sa savremenim tehnološkim dostignućima te na mogućnosti koje LiDAR i druge savremene metode pružaju u detekciji, dokumentiranju i istraživanju arheološke baštine.
Pojasnio je da je LiDAR (od engleskog Light Detection and Ranging) tehnologija za precizno mjerenje udaljenosti i izradu trodimenzionalnog prikaza prostora pomoću laserskih zraka. U arheologiji se koristi za otkrivanje struktura skrivenih ispod vegetacije ili zemlje.
Poseban osvrt dao je na njenu upotrebu u dokumentiranju i detekciji arheoloških pojava i prostora.
Govorio je o razvoju i prilagođavanju ove tehnologije potrebama arheologije, kao i o prednostima neinvazivnih metoda koje omogućavaju prikupljanje preciznih prostornih podataka i unapređuju postupke arheološkog istraživanja i dokumentiranja.
Ovo predavanje pod nazivom „Ja vidim ono što ti ne vidiš – Upotreba tehnologije LiDAR u arheološkom dokumentiranju i detekciji“ je organizirao Centar za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine čiji je i član profesor Kaljanac.
Autor je više desetina naučnih radova i knjiga iz oblasti arheologije, a učestvovao je u više od 50 projekata arheoloških istraživanja, od kojih je trideset lično predvodio.
Njegova istraživačka interesovanja, pored prahistorijske i teorijske arheologije, obuhvataju arheološku metodologiju i primjenu savremenih tehnologija i mjernih uređaja u istraživanju kulturne baštine, saopćeno je iz ANU BiH.









