Tropske bolesti više nisu daleka prijetnja, virus Zapadnog Nila postao je stalni ljetni rizik u Evropi, potisnut sve dublje prema sjeveru i unutrašnjosti kontinenta uslijed rasta temperatura. Dok u susjednim zemljama rastu brojevi hospitaliziranih u Bosni i Hercegovini slučajevi još nisu zabilježeni, ali zdravstvene službe pozivaju na oprez i preventivu pred dolazak jesenjih kiša i novog talasa komaraca
Rizik od zaraze virusom Zapadnog Nila u Evropi više nije sporadična pojava niti prijetnja rezervirana isključivo za tropske krajeve. Nekada posmatran kao uvozni patogen ograničen na najjužnije dijelove kontinenta i blizinu afričkog kopna, ovaj virus postao je redovan godišnji izazov, pomjerajući svoje granice sve dublje ka sjeveru i unutrašnjosti. Rast prosječnih temperatura i klimatske promjene omogućili su komarcima koji prenose bolest da zaposjednu staništa u zemljama poput Belgije, Austrije, Njemačke i Holandije, primoravajući zdravstvene institucije na uzbunu.
Evropski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) uputio je apel članicama da hitno unaprijede sisteme nadzora i jačaju pripravnost pred naletom bolesti koje prenose insekti. Podaci s terena potvrđuju opravdanost upozorenja: u dvanaest evropskih zemalja identificirano je blizu stotinu pogođenih zona. Najteže stanje zabilježeno je u Italiji i Grčkoj, gdje su registrirane stotine zaraženih i više smrtnih slučajeva, većinom među starijom populacijom, dok se sporadični slučajevi bilježe i u Francuskoj, Rumuniji, Španiji te zemljama centralne i zapadne Evrope.
Glavni prenosnik virusa je obični komarac, koji patogen širi održavajući zarazni ciklus s pticama stanaricama i selicama. Iako se vrhunac prijenosa uobičajeno očekuje tokom kasnog ljeta, ovogodišnji ekstremni toplotni talasi unijeli su neuobičajene promjene u ponašanje insekata. Dugotrajne vrućine i brza evaporacija stajaćih voda privremeno su usporile njihov razvoj, pa stručnjaci predviđaju da bi intenzivniji talas zaraze mogao nastupiti s prvim jesenjim kišama i blagim padom temperatura. Uz virus Zapadnog Nila, u čak šesnaest evropskih država udomaćio se i azijski tigrasti komarac, potencijalni prenosnik denga groznice i chikungunye.
U Bosni i Hercegovini do sada nije službeno potvrđena prisutnost virusa Zapadnog Nila kod ljudi, a patogen nije izoliran ni tokom redovnih testiranja komaraca na terenu. Nadležni iz entitetskih zavoda za javno zdravstvo ističu da je epidemiološka situacija stabilna i da javnost može biti mirna, ali naglašavaju važnost kontinuirane pripravnosti. Budući da oko osamdeset posto zaraženih ne razvija nikakve simptome, a tek manji procenat dobije blagu groznicu, zdravstvene službe su fokusirane na pravovremeno prepoznavanje rijetkih, ali teških komplikacija poput upale moždanih ovojnica.
U neposrednom okruženju Bosne i Hercegovine situacija zahtijeva oprez. U Srbiji je do sada registrirano više od deset slučajeva, pri čemu je većina pacijenata razvila teži, neuroinvazivni oblik bolesti koji iziskuje hospitalizaciju. Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio je nekoliko slučajeva na području istočne i središnje Hrvatske, uz napomenu da oboljeli nisu životno ugroženi te da nema mjesta panici jer se virus ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Ključna borba protiv širenja virusa ostaje na polju preventive. Pored poziva laboratorijama da obezbijede dovoljno reagensa za brzu dijagnostiku, građanima se savjetuje uklanjanje svih izvora stajaće vode iz dvorišta i balkona, poput posuda za cvijeće, bačvi i odbačenih guma, ugradnja zaštitnih mreža na prozore, te korištenje repelenata i adekvatne odjeće tokom noćnih i ranojutarnjih sati kada su komarci najaktivniji.
