Milioni Evropljana suočavaju se s dosad neviđenim restrikcijama u pristupu vodi zbog kroničnog nedostatka kiše. Nizak vodostaj velikih rijeka koči trgovinu, opterećuje proizvodnju energije i desetkuje osnovne poljoprivredne kulture poput kukuruza, riže, pšenice i soje

Velika evropska suša nije samo pretvorila nekada zelene parkove u prašnjave pustare. Pokrenula je složenu kaskadu vanrednih situacija čije se posljedice, poput domino-efekta, ruše na brojne sektore, od cijena hrane i prevoza robe, do proizvodnje energije i prognoza privrednog rasta najvećih ekonomija. Na kocki je značajan dio kontinentalnog BDP-a, a kratkoročni ekonomski udar procjenjuje se na najmanje 50 milijardi eura. Nedostatak vode koji ovog ljeta, uz ekstremne temperature, prži srce kontinenta doveo je pad vodostaja rijeka i iscrpljivanje vodnih resursa na istorijski najniže nivoe.

Milioni ljudi prvi put u životu iskustveno proživljavaju restrikcije vode, a posljedice se množe u zemljama koje nisu navikle na nestašicu ovog resursa. Asfiksirajuće temperature odnijele su život oko 25.000 Evropljana od početka ljeta. Samo u Njemačkoj zabilježeno je više od 9.500 smrtnih slučajeva tokom strahovitog toplotnog vala u posljednjoj sedmici juna, dok u Francuskoj stanovništvo više ne zna kako da se zaštiti nakon što je nastupio već peti uzastopni toplotni val. Teretni brodovi koji prevoze ključne sirovine prema Rotterdamu plove Rajnom sa svega 30 posto kapaciteta kako se ne bi nasukali.

Jedan od najtežih udaraca pretrpjela je poljoprivreda, gdje je proizvodnja u glavnim žitnicama potpuno desetkovana. Proizvodnja pšenice u Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu paće za 24 posto ove godine, što će proizvođačima nanijeti štetu od oko dvije milijarde eura. To je primoralo Francusku da obeća hitnu pomoć ovom osjetljivom sektoru. Britanski premijer opisuje situaciju kao „bure baruta“, u Italiji su od Švicarske zatražili vodu kako bi spasili rižina polja, dok je Mađarska potpuno obustavila rad svoje jedine nuklearne elektrane, koja se hlađena vodom iz presušelog Dunava. U iščekivanju kiša koje bi ublažile krizu, ovaj suhi udarac ostaviće dubok trag na Evropu, zastrašujuća budućnost o kojoj se govorilo postala je sadašnjost.

U Francuskoj, gdje je upravo započeo peti toplotni val, oko 70 posto teritorije trpi neki oblik restrikcije vode. Prema podacima Ministarstva za ekološku tranziciju, 40.000 ljudi u 80 opština već se suočava s prekidima u vodoobskrbi, zbog čega se moraju snabdijevati iz cisterni ili putem flaširane vode. Čak 67 departmana nalazi se u stanju kriznog nivoa, što znači da je upotreba vode ograničena isključivo na prioritetne potrebe, dok je strogo zabranjeno punjenje bazena, zalijevanje sportskih terena ili pranje automobila.

Suša je stigla u paketu s najtoplijim i najsušnijim ljetom otkako postoje mjerenja. Količina padavina bila je 67 posto ispod prosjeka, a juli je zabilježen kao treći najsušniji mjesec od 1959. godine. Gotovo sve podzemne rezerve vode, čak 94 posto njih, bilježe nivoe niže od uobičajenih, a situacija s akviferima se neprekidno pogoršava, stoji u mjesečnom biltenu Ureda za geološka i rudarska istraživanja. Pored toga, na više od hiljadu vodotokova zabilježen je prekid toka ili potpuno presušivanje.

Ministrica za ekološku tranziciju Monique Barbut okupila je prošle sedmice krizni štab kako bi se razmotrile mjere protiv izuzetno intenzivne suše i učinaka klimatskih promjena koji nastavljaju povećavati pritisak na vodne resurse. Ministrica je zatražila od prefekata da bez odlaganja izdaju naredbe o restrikcijama čim to situacija zahtijeva, naglasivši da štednja mora biti prvi refleks koji važi za sve, građane, poljoprivredu i industriju.

Ministrica je kvantificirala uticaj uzastopnih toplotnih valova, požara i suše, procjenjujući da će ljetna kriza koštati zemlju između 10 i 15 milijardi eura, što predstavlja od 0,3 do 0,5 BDP-a. To je težak udarac za ekonomiju čiji je projektovani rast za ovu godinu iznosio skromnih jedan posto. Analiza Triodos Banke ukazuje na to da bi ukupni trošak za Evropsku uniju mogao dostići 0,5 posto BDP-a, uz dramatične slučajeve poput Poljske, gdje bi pad mogao iznositi i do 2,9 procentnih poena.

Situacija je posebno kritična za poljoprivredu, a sektor najavljuje katastrofalno ljeto s dosad nezabilježenim posljedicama po prinose. FNSEA, vodeći poljoprivredni sindikat, predviđa pad žetve kukuruza od 40 posto, koji bi u nekim departmanima mogao dostići i 70 posto. Upozoravaju i na masovni pomor na živinarskim farmama, naročito nakon toplotnog vala krajem juna, koji je bio najintenzivniji u dosadašnjem toku ljeta. Francuski premijer Sébastien Lecornu obećao je vanredne mjere i finansijsku pomoć poljoprivrednicima u okviru budžeta za narednu godinu, poručivši da razmjere ove krize zahtijevaju da nijedan poljoprivrednik ne ostane prepušten sam sebi.

Britanske vlasti zvanično su proglasile stanje suše na 71,3 posto teritorije Engleske, nakon najsušnijeg jula od početka vođenja evidencije 1836. godine. Na jugu zemlje situacija je još teža: prošli mjesec bio je najsušniji u istoriji, sa svega jedan posto očekivanih prosječnih padavina. U posljednjih pet godina zabilježene su čak tri sušne godine. Danas 45 od ukupno 70 miliona stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva živi na području koje je zvanično pogođeno sušom. Oko 27 miliona Britanaca već se suočava s restrikcijama poput zabrane korištenja baštenskih crijeva, ali je vlada pripremila vanredne planove i za najgori mogući scenario, koji uključuje ograničenja za privredu i sve vidove potrošnje koji se ne smatraju esencijalnim. Premijer Andy Burnham upozorio je da su suša i pet toplotnih valova od maja pretvorili Veliku Britaniju u pravo bure baruta.

Kronični nedostatak padavina natjerao je nadležne na sedmične sastanke Nacionalne grupe za sušu, platforme koju predvodi Agencija za zaštitu okoliša, a koja okuplja Meteorološki ured, vodovodne kompanije i stručnjake. Jedan od ključnih problema Velike Britanije jeste istorijski nedostatak pripremljenosti za ovako dugotrajne periode bez kiše. Trenutno samo 14 posto rijeka u Engleskoj ima vodostaj koji se smatra normalnim za ovo doba godine, dok 22 posto bilježi izuzetno niske nivoe. Zbog toga su nastatli ozbiljni poremećaji u plovidbi na Temzi, te rijekama Lark i Ouse. Akumulaciona jezera i akumulacije nastavljaju padati, pri čemu su gotovo sva u Engleskoj ispod uobičajenog nivoa, a pet ih je na kritičnom minimumu.

Poljoprivredni sektor i ovdje trpi ogromne štete. Prinosi su znatno manji jer je žetva morala biti obavljena u najranijem roku u posljednjih dvadeset godina. Prema podacima Nacionalnog sindikata poljoprivrednika, ukoliko se suša nastavi, moglo bi doći do nestašice pojedinih prehrambenih artikala. Stočari su već primorani koristiti zalihe hrane pripremljene za zimu, jer je rast trave na pašnjacima potpuno zaustavljen.

U Njemačkoj jak uticaj ekstremnih temperatura, požara i suše stoji u potpunoj suprotnosti s prilično suzdržanim reakcijama savezne vlade, koja se ograničila na poruke da pomno prati situaciju. Ekološka udruženja i stranka Zelenih zahtijevaju hitno ubrzanje mjera za zaštitu od vrućina i borbu protiv klimatskih promjena. Suša u Njemačkoj izuzetno teško pogađa usjeve. Od sredine juna izgubljeno je oko tri miliona tona žitarica i uljane repice zbog vrućina, objavio je Deutscher Raiffeisenverband, koji predstavlja 1.600 zadruga u poljoprivrednom i prerađivačkom sektoru, što predstavlja direktan gubitak prihoda od 600 miliona eura.

Njemačko udruženje poljoprivrednika najavljuje drastičan pad prinosa koji bi na nekim područjima mogao dovesti do potpunog gubitka ljetine. Predsjednik udruženja Joachim Rukwied istakao je da će žetva pšenice i repice biti daleko ispod prosjeka, dok se kod jesenskih kultura takođe očekuju ogromni gubici, koji bi na jugu zemlje mogli biti potopljeni potpunom propašću usjeva. Mnogi se pribojavaju da bi ova godina mogla nadmašiti čak i katastrofalnu 2003. Kao direktna posljedica, cijene povrća poput mrkve, krastavaca i paprike već su skočile. U nekoliko južnih pokrajina, pad zaliha stočne hrane primorao je pojedine stočare na prevremeno klanje stoke.

Što se tiče riječnog saobraćaja, Rajna, najvažniji vodeni put u zemlji, ima najniži vodostaj u historiji. Zbog toga je njemački ministar saobraćaja Steffen Bilger najavio preusmjeravanje tereta s riječnog brodarstva na željeznički i cestovni prevoz. Savezne pokrajine reagovale su ublažavanjem zabrane vožnje kamiona nedjeljom, a očekuje se i da željeznica preuzme veći dio teretnog transporta. Međutim, prevoznici upozoravaju da bi ove izmjene mogle izazvati poskupljenja i nestašice derivata poput benzina, dizela i kerozina. Istovremeno, Institut za njemačku ekonomiju smatra vrlo vjerovatnim da će nizak vodostaj rijeka dodatno narušiti i onako skromne prognoze ekonomskog rasta za ovu godinu.

Prema podacima Njemačke meteorološke službe, ekstremni vodni stres sada zahvata i dublje slojeve zemljišta na regionalnom nivou, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za opstanak šuma. Podzemne vode, iz kojih se crpi oko 70 posto vode za piće, ubrzano se prazne. U pojedinim dijelovima Schwarzwalda privatni bunari su već presušili, zbog čega su lokalne vodovodne kompanije aktivirale vanredne planove i organizovale dostavu vode cisternama. U brojnim regijama, posebno u Bavarskoj i Baden-Württembergu, uvedene su zabranjeno je zalijevanje travnjaka tokom dana, punjenje bazena i navodnjavanje poljoprivrednih površina.

U Italiji je suša potpuno preokrenula tradicionalnu kartu nestašice vode, pa su posljedice najteže upravo na sjeveru zemlje. Nacionalno udruženje konzorcija za upravljanje zemljištem i vodama za navodnjavanje opisalo je jug zemlje, čije su akumulacije ove godine izuzetno pune, kao hidrološki sef Italije, dok se sjever suočava s progresivnim pražnjenjem svih rezervoara.

Najkritičnija situacija zabilježena je u slivu rijeke Po, glavne vodene arterije koja protiče kroz sjever Italije i napaja jedno od najvažnijih poljoprivrednih i industrijskih područja u zemlji. Po i njegove pritoke bilježe istorijski niske vodostaje, dok su zalihe u alpskim jezerima, ključne za napajanje sistema za navodnjavanje tokom ljeta, spale na sam minimum.

Zbog toga su Italija i Švicarska postigle dogovor o privremenom povećanju protoka vode iz jezera Lugano prema jezeru Maggiore kako bi se ublažili efekti teške suše. Preusmjeravanje se vrši preko rijeke Tresa, koja prirodno spaja dva jezera i presijeca granicu između dvije države, ulijevajući se potom u Po i napajajući opsežnu mrežu kanala za navodnjavanje. Od ove mreže zavise ključne poljoprivredne regije u Lombardiji i Pijemontu, uključujući i velika rižina polja. Odluka ima posebnu težinu jer se i sama Švicarska suočava sa sušom, te predstavlja rijedak primjer prekogranične saradnje u uslovima opšte nestašice vode.

Ekstremne vrućine, suša, grad i požari već su prouzrokovali štetu veću od tri milijarde eura u italijanskoj poljoprivredi, procjenjuje Coldiretti, najveće udruženje poljoprivrednika u zemlji. Jedan od najpogođenijih sektora je upravo proizvodnja riže. Italija je najveći proizvođač ove kulture u Evropskoj uniji, a najveći dio proizvodnje koncentriran je upravo između Lombardije i Pijemonta, gdje poljoprivrednici prijavljuju pad prinosa od 40 posto. Kukuruz, soja, voće, povrće i stočna hrana takođe trpe ogromne štete. Na sve to dolaze i drastično uvećani troškovi navodnjavanja, jer je poljoprivrednicima potrebno znatno više energije za crpljenje i distribuciju vode.

Kritično stanje rijeke Po donijelo je još jedan dramatičan problem: prodiranje morske vode iz Jadranskog mora u ušće rijeke. Kada riječni protok padne prekratko, slana voda napreduje uzvodno i ulazi u kanale za navodnjavanje. Trenutno je morska voda prodrla čak 20 kilometara u unutrašnjost kopna. Krajem juna pojedini kanali morali su biti potpuno zatvoreni kako bi se spriječilo trajno uništenje usjeva riže i kukuruza, a poljoprivrednici upozoravaju da se ovaj razorni fenomen ove godine pojavio znatno ranije nego što je to uobičajeno.

IZVOR: Bosna.hr, agencije, El Pais