Khan, 56, suspendovan je prošlog mjeseca od strane ključnog upravnog tijela MKS-a prije glasanja, na kojem je 82 od 125 država članica suda podržalo njegovo smjenjivanje, samo 13 zemalja podržalo je njegov ostanak na funkciji, dok je 15 bilo suzdržano, a nekoliko članova nije učestvovalo u glasanju.
Države članice Međunarodnog krivičnog suda (ICC) glasale su u petak za smjenu tužioca Karima Khana nakon optužbi da je seksualno napao članicu osoblja, čime je njegov mandat okončan tajnim glasanjem.
Khan, 56, suspendovan je prošlog mjeseca od strane ključnog upravnog tijela MKS-a prije glasanja, na kojem je 82 od 125 država članica suda podržalo njegovo smjenjivanje, samo 13 zemalja podržalo je njegov ostanak na funkciji, dok je 15 bilo suzdržano, a nekoliko članova nije učestvovalo u glasanju.
Khan se povukao sa svojih dužnosti u maju 2025. godine nakon što ga je kolegica optužila za seksualni napad nakon istrage pokrenute prethodne godine. On je dosljedno negirao optužbe.
Žena, malezijska advokatica koja je radila kao Khanova direktna asistentica i koja se u intervjuu za CNN predstavila samo kao Sarah, opisala je “eskalaciju pokušaja” za koju je rekla da je završila fizičkim napadom.
Khanov advokat, Tayab Ali, upozorio je da bi odluka mogla imati šire posljedice za sud, tvrdeći da izabrani zvaničnici MKS-a moraju biti zaštićeni od politički motiviranih ili proceduralno nepravednih procesa smjene.
SAD su također pozdravile Khanovu smjenu, a glasnogovornik State Departmenta Tony Pigott nazvao ga je “jednim malim kotačićem” u “nepopravljivo korumpiranoj instituciji” i rekao da glasanje neće promijeniti planove Washingtona da raspusti MKS.
Sud sa sjedištem u Hagu priznao je ishod u kratkoj izjavi, dok je Khanov advokat najavio da će njegov klijent osporiti “zakonitost i pravičnost odluke putem svih dostupnih pravnih mehanizama”.
Khanov mandat tužioca uključivao je nekoliko visokoprofiliranih slučajeva. 2024. godine osigurao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog rata u Gazi. MKS je također izdao naloge za hapšenje nekoliko vođa Hamasa koji su u međuvremenu ubijeni.
Ti nalozi su doveli do sankcija SAD-a protiv Khana i nekoliko sudija MKS-a. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar nazvao je Khanovu smjenu “dugo odgađanom” i tvrdio da su potjernice protiv izraelskih zvaničnika pokušaj odvraćanja pažnje od optužbi za nedolično ponašanje.
Nije pomoglo ni to što je ranije Vijeće sudija koje je imenovalo nadzorno tijelo Međunarodnog krivičnog suda, oslobodilo Khana svih optužbi za seksualno uznemiravanje i nedolično ponašanje.
U samom središtu pravnog i diplomatskog vrtloga nalaze se razlozi za pokretanje optužbi, koji su u Tel Avivu dočekani kao dokaz Khanove “moralne kompromitovanosti”. Izraelski zvaničnici su, odmah po izbijanju skandala, plasirali tezu da je Khan požurio s izdavanjem naloga za hapšenje Netanyahua i Gallanta upravo kako bi preduhitrio objavu istrage o seksualnom uznemiravanju i stvorio sebi štit “političke žrtve”.
Reakcije iz Izraela bile su beskompromisne: premijer Netanyahu je optužbe nazvao “moralnim bankrotom Suda”, dok su tamošnji mediji intenzivno izvještavali o navodnom pritisku koji je Khan vršio na mlađu kolegicu unutar svog ureda. Izraelska diplomatija je koristila ovaj slučaj kao ključni argument pred međunarodnim partnerima, tvrdeći da tužilac koji je sam pod istragom za teške prekršaje nema nikakav legitimitet da sudi demokratskoj državi koja se brani od terorizma.
Međutim, Khanov pravni tim i njegove pristalice ove su optužbe od početka karakterisali kao klasičan primjer “atentata na karakter” (character assassination). Oni naglašavaju da je tajming optužbi, koje su isplivale u javnost tačno u trenutku finalizacije dokaza protiv izraelskog vrha, bio suviše precizan da bi bio slučajan.
Reakcije iz Izraela nisu se zadržale samo na retorici; Tel Aviv je aktivno lobirao kod američkih senatora i administracije u Washingtonu da iskoriste ove navode za potpuno ukidanje finansiranja ICC-a. Za izraelsku vladu, Khanova navodna nedjela postala su glavno oružje u borbi protiv pravne jurisdikcije Suda, pokušavajući da fokus s ratnih zločina u Gazi prebace na lični integritet čovjeka koji vodi istragu.
Ovakav pritisak stvorio je atmosferu u kojoj se svaki pravni korak tužilaštva posmatrao isključivo kroz prizmu unutrašnjeg skandala, što je uveliko otežalo rad međunarodnih sudija i narušilo povjerenje javnosti.
Nemoguće je posmatrati ovaj slučaj izvan konteksta Khanovog rada na istragama ratnih zločina u Palestini. Optužbe za seksualno uznemiravanje prvi put su mu predočene drugog maja 2024. godine, istog dana kada je planirao objaviti zahtjeve za naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i tadašnjeg ministra odbrane Yoava Gallanta.
Od tog trenutka, Sud se suočio s „feroznom kampanjom“ Izraela i njegovih saveznika, prvenstveno SAD-a. Administracija predsjednika Donalda Trumpa uvela je finansijske sankcije i vizna ograničenja samom Khanu, njegovim zamjenicima, pa čak i sudijama ICC-a. Izrael je javno optužio Khana da je „požurio“ s nalozima za hapšenje kako bi skrenuo pažnju s optužbi protiv sebe, što je on odbacio kao „maglu spekulativnog izvještavanja“.
Iako su sudije rekle svoje, manjina unutar Biroa ASP-a, predvođena predstavnicima zapadnih država, navodno pokušava blokirati objavljivanje ovih nalaza. Diplomatski izvori navode da ovi članovi nastoje „rekarakterizirati“ nalaze na osnovu vlastite procjene, ignorišući stručno mišljenje sudija koje su sami imenovali.
Stručnjaci za međunarodno pravo upozoravaju da bi takav potez bio poguban za kredibilitet institucije. „Članovi sudskog vijeća govorili su jednoglasno. Ako Biro ignoriše ove zaključke samo zato što im se ne sviđaju, rizikuju stvaranje percepcije da je cijeli proces od početka bio politički motiviran“, ističe Sergey Vasiliev, ekspert za ICC.
Pravna bitka Karima Khana završena je pobjedom, ali ona diplomatska porazom. Khanova smjena odredit će ne samo sudbinu jednog tužioca, već i odgovor na pitanje može li Međunarodni krivični sud opstati kao nezavisno tijelo ili će postati poligon za obračune velikih sila. Sama smjena daje odgovor na ovo pitanje.
