Iako se ranije očekivalo da će najmoćnije muftijstvo, ono tuzlansko, predložiti svoga muftiju Vahida ef. Fazlovića za novog reisa, koji bi u tom slučaju bio među favoritima, to se ipak nije desilo. Zapravo, Izborno tijelo za izbor reisul-uleme s područja Izbornog okruga Tuzl, jeste predložilo ef. Fazlovića za kandidata za raisul-ulemu, no, on je odlučio da ne prihvati kandidaturu.

Izbori za reisul-ulemu Islamske zajednice raspisani su 18. aprila ove godine, a ko su kandidati za ovu najodgovorniju vjersku funkciju, odlučit će Sabor Islamske zajednice u BiH na sjednici 5. septembra. 

Izborna tijela u nekim muftijstvima već su održala sjednice, te, u skladu s pravilima, evidentirala prijedloge kandidata za reisul-ulemu s tog područja.

Podsjećamo, moguće je na području jednog izbornog okruga evidentirati i predložiti kandidate za reisul-ulemu i sa područja drugog izbornog kruga.

Članovi komisije zadužene za evidentiranje kandidata za reisul-ulemu na svom području dužni su dostaviti predsjedniku Sabora Islamske zajednice podatke o evidentiranim kandidatima u pisanoj formi sa ujednačenim informacijama o svakom kandidatu i pismenu izjavu da evidentirani kandidat prihvaća kandidaturu, najkasnije u roku koji odredi Komisija za organiziranje i provođenje izbora.

Prema Pravilniku, za reisul-ulemu može biti kandidiran istaknuti alim koji posjeduje srednje i visoko islamsko obrazovanje, koji je obavljao dužnost u Islamskoj zajednici najmanje 15 godina i koji je svojim ponašanjem stekao opći ugled i povjerenje pripadnika i članova Islamske zajednice, te koji nije mlađi od 40 godina.

Kandidat za reisul-ulemu mora biti u vrijeme kandidature u profesionalnoj službi u Islamskoj zajednici kao nosilac vjerskog autoriteta u kontinuitetu posljednjih 15 godina pred kandidaturu.

Kandidati su obavezni Saboru predstaviti pisane programe, nakon čega će Sabor na sjednici glasanjem utvrditi listu od najmanje dva, a najviše tri kandidata za reisul-ulemu.

Nakon toga, listu kandidata za izbor reisul-uleme Sabor se dostavlja Izbornom tijelu za izbor reisul-uleme, koje čine sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa. Sabor će nakon toga zakazati sjednicu Izbornog tijela, koje će izbor reisul-uleme izvršiti tajnim glasanjem između utvrđenih kandidata. Za reisul-ulemu će biti izabran kandidat koji je dobio većinu glasova ukupnog broja članova Izbornog tijela.

Prema informacijama iz Islamske zajednice, do sada su se iskristalizirala tri imena kandidata za reisa: hafiz dr. Mensur Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZBiH, sarajevski muftija dr. Nedžad Grabus i muftija mostarski Salem ef. Dedović.

Iako se ranije očekivalo da će najmoćnije muftijstco, ono tuzlansko, predložiti svoga muftiju Vahida ef. Fazlovića za novog reisa, koji bi u tom slučaju bio među favoritima, to se ipak nije desilo. Zapravo, Izborno tijelo za izbor reisul-uleme s područja Izbornog okruga Tuzl, jeste predložilo ef. Fazlovića za kandidata za raisul-ulemu, no, on je odlučio da ne prihvati kandidaturu.

“Svima vama, članovima Izbornog tijela Okruga Tuzla, zahvaljujem na povjerenju koje ste mi ukazali kandidiranjem za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na predstojećim izborima. Zahvaljujem i članovima drugih izbornih okruga u Islamskoj zajednici na opredjeljenju i incijativama u vezi s mojom kandidaturom za izbor reisul-uleme. Iskazujući vam svima veliko poštovanje, zamolit ću za razumijevanje što ne mogu prihvatiti kandidaturu za reisul-ulemu. Smatram da zahtjevnu i odgovornu ulogu reisul-uleme u našoj Zajednici treba da preuzimaju ugledni alimi koji su mlađe životne dobi u odnosu na moje sadašnje godine, pogotovo što mandat za ovu dužnost traje sedam godina”, rekao je muftija Fazlović.