Ark III, partnerstvo između Kijevsko-pečerske lavre i Nacionalnog muzeja Češke Republike, dobija drugu dimenziju, opremljen dronovima za 3D skeniranje svega, od najmanjih komada nakita do cijelih katedrala i manastira.

Za one koji rade na zaštiti ukrajinske vjerske i kulturne baštine, prijetnje vlage, sunčeve svjetlosti i lošeg rukovanja pali su u drugi plan u odnosu na metke, bombe i pljačku.

Uprkos četiri godine uništavanja i odbrojavanja, predani kadar naučnika, umjetnika i muzejskih radnika u Ukrajini i širom svijeta radi na očuvanju i ovjekovječenju onoga što mogu – ako ne fizički, onda digitalno.

Sredinom juna, ruski dronovi su pogodili crkvu iz 11. vijeka, najvažnije vjersko mjesto u Ukrajini. Crkva i njen pripadajući pećinski i manastirski kompleks, nazvan Kijevsko-perčeska lavra, poštuju se od strane istočnih pravoslavnih kršćana širom svijeta i sadrže stotine ikona i relikvija, uključujući kriptu svetaca iz različitih vijekova.

Napad 15. juna izazvao je požare u Uspenskoj katedrali i oštetio nekoliko drugih zgrada u kompelksu, čija će obnova, prema procjenama ukrajinskih zvaničnika, koštati oko 10 miliona eura. Ovaj napad je bio među najštetnijima za kulturnu i vjersku baštinu Ukrajine od izbijanja rata velikih razmjera u februaru 2022. godine.

„Prije ovog napada znali smo da bi mogli ciljati našu kulturu, tako da već pokušavamo sačuvati sve što možemo“, rekla je Katerina Šapovalova, kustosica zbirki u Muzeju historije Kijeva.

Projekat Ark za Ukrajinu, čiji je dio Šapovalova, od 2023. godine doveo je tri mobilne laboratorije u Ukrajinu kako bi pomogao u očuvanju ukrajinske kulturne baštine skeniranjem arhiva hiljada rukopisa, artefakata, pa čak i zgrada, kako bi ih digitalizirao.

Šapovalova se prijavila za obuku s jedinicom Ark nakon što je preživjela raketni napad na svoj stambeni kompleks koji je uništio njen vlastiti dom.

Pomoć iz Češke

„Želim spasiti našu kulturu i sačuvati ono što mogu jer vidim kako to može ostati u mom i svačijem mentalitetu kada nešto dragocjeno može biti uništeno“, rekla je, dodavši da se osjećala toliko shrvano nakon što je izgubila stan da joj je bio potreban lijek.

Ark III, partnerstvo između Kijevsko-pečerske lavre i Nacionalnog muzeja Češke Republike, dobija drugu dimenziju, opremljen dronovima za 3D skeniranje svega, od najmanjih komada nakita do cijelih katedrala i manastira.

„Sa svom tehnologijom koju imamo na raspolaganju, u mogućnosti smo stvoriti takozvane digitalne blizance kako bismo imali savršene klonove, digitalne klonove, svih stvarnih predmeta“, rekao je Paul Safko, jedan od arhitekata koji stoje iza ARK III, za Religion News Service.

Digitalni klonovi se nikada neće moći porediti sa time da vidite pravi dio historije pred svojim očima, držeći ga u rukama, ili u slučaju pravoslavnog kršćanskog bogosluženja, ljubeći ikonu ili moleći sveca za zagovor u prisustvu njegovog mumificiranog tijela. Ali digitalne kopije mogu biti neophodan alat za istraživače širom svijeta i za popravak i obnovu štete.

Laboratorija, ugrađena u šasiju kombija Volkswagen Crafter, otkrivena je ispred Perčeske lavre krajem maja, manje od mjesec dana prije nego što je kompleks napadnut.

„Morali smo razviti jedinstveno rješenje, jer nakon istraživanja nisam pronašao ništa slično tome prije“, rekao je Safko. „Odlučili smo stvoriti mobilnu stanicu, laboratoriju na točkovima. Glavna ideja je bila da ako se nalazi u opasnoj zoni, u slučaju zračnog napada, alarma ili bilo kakve pucnjave u blizini, automobil se može kretati“.

Sami kombiji su postali mete, a njihove lokacije treba pažljivo čuvati, prema riječima glasnogovornika Fondacije porodice Karel Komarek sa sjedištem u Češkoj, koja finansira projekat.

Napad 15. juna također je pogodio ukrajinski nacionalni filmski studio, uništivši cijelu njegovu historijsku kolekciju kostima, koja sadrži više od 100.000 odjevnih kombinacija starih decenijama. Dan ranije, napad dronom na Muzej umjetnosti u Harkovu oštetio je preko hiljadu eksponata. A 16. juna, muzička dvorana u Dnjepru i Nacionalni muzej Černobila u Kijevu također su oštećeni u napadima.

U Muzeju historije Kijeva, dragocjeni podzemni prostor je sačuvan za historijski najznačajnije eksponate, dok se drugi čuvaju u nadzemnim sefovima, rekla je Shapovalova.

Prema UNESCO-u, oko 536 registrovanih lokaliteta kulturne baštine potvrđeno je kao oštećeno ili uništeno od početka juna 2026. Od toga, 154 su vjerski objekti, poput Perčeske lavre. Izvještaj ukrajinskih vlasti procjenjuje da je oštećeno  više od 1.700 lokaliteta kulturne baštine.

U zemlji u kojoj se 85% stanovništva identificira kao kršćani, i s dugogodišnjim muslimanskim i jevrejskim zajednicama, ti lokaliteti su ključni dio nacionalnog identiteta Ukrajine, rekao je Ćiril Hovorun, ukrajinski pravoslavni teolog i naučnik, prodekan na Teološkoj akademiji Sankt Ignatius u Švedskoj i viši predavač na Stockholmskoj teološkoj školi.

„Ukrajina nikada nije željela biti izolirana; međutim, uvijek je bila na rubovima različitih svjetova“, rekao je Hovorun. „Ali to nije bila samo granična zona Moskve, već i sve ostalo u čemu je Ukrajina učestvovala, rimskog svijeta, arapskog svijeta, slavenskog svijeta, svega ostalog.“

Brisanje identiteta

Ukrajinski pravoslavni manastiri govore o njenim vezama sa istočnim rimskim svijetom, njene katoličke katedrale sa zapadnim, njene džamije sa Osmanskim carstvom i islamskim halifatima, a njene sinagoge i jevrejska groblja sa globalnom aškenaskom jevrejskom kulturom koja se proširila iz Ukrajine u Ameriku, Izrael i dalje, rekao je Hovorun.

„To se nastavlja i danas. Odražava se u našoj kulturi, našim artefaktima, arheološkim nalazima, književnosti i mentalitetu ljudi“, nastavio je. „Uglavnom, ovaj rat Rusije protiv Ukrajine bio je rat protiv našeg identiteta. Žele uništiti i izbrisati naš identitet, a budući da su ta mjesta dio našeg identiteta, ciljaju ih.“

Rusija nije priznala namjerno ciljanje ukrajinskih lokaliteta baštine i negirala je odgovornost za napad na Perčesku lavru, umjesto toga okrivljujući američko naoružanje za štetu.

Ali poricanje ukrajinske kulture i historije zasebne i odvojene od ruske jedno je od opravdanja Moskve za rat od njegovog početka.

Lukáš Pfauser, glasnogovornik Fondacije porodice Karel Komárek koja finansira projekat Ark uz podršku istaknutih čeških filantropa, rekao je da je organizacija privučena projektu zbog iskustva same zemlje kao satelitske države u sovjetskom bloku. Mnogi optužuju ruske lidere, koji zagovaraju ideologiju ruskog svijeta, da pokušavaju imitirati pokušaj autoritarnog jedinstva iz sovjetskog doba.

„50 godina smo bili pod totalitarnim režimom, tako da imamo ogromno iskustvo iz vlastite kulture“, rekao je Pfauser.

„Glavni citat u našim mislima bio je: ‘Ako kultura jedne nacije preživi, onda će preživjeti i nacija'“, dodao je, pozivajući se na riječi poznatog čehoslovačkog ekonomiste i kolekcionara umjetnina Jana Viktora Mládeka.

Shapovalova želi da svi koji uče o Ukrajini znaju da su Ukrajinci svoj narod, koji čuva svoju kulturu staru stotinama godina.

U konačnici, Shapovalova i njene kolege znaju da neće moći spasiti sve.

„Uvijek morate imati prioritete, i uvijek smo sretni što znamo da prvo moramo spasiti svoj narod, a tek onda svoje predmete“, rekla je Shapovalova.