Priča o muslimanima Mareebe nije samo historijska bilješka, već živući primjer kako su zajedništvo, čvrste porodične veze i duboka ljubav prema vjeri omogućili jednoj maloj zajednici da sačuva svoj identitet duže od stotinu godina u okruženju gdje je islam bio potpuna nepoznanica
Duboko u unutrašnjosti sjevernog australijskog Queenslanda, oko 1.500 kilometara udaljen od Brisbanea i sat vremena vožnje od Cairnsa, smješten je Mareeba, ruralni gradić sa oko 23.000 stanovnika koji krije jednu od najfascinantnijih i najstarijih priča o opstanku islama na australijskom tlu. Taj je grad i nevjerovatno svjedočanstvo o grupi albanskih muslimana, čiji su preci stigli na ove prostore još početkom 1920-ih u potrazi za boljim životom i pukim preživljavanjem.
Priča o muslimanima Mareebe nije samo historijska bilješka, već živući primjer kako su zajedništvo, čvrste porodične veze i duboka ljubav prema vjeri omogućili jednoj maloj zajednici da sačuva svoj identitet duže od stotinu godina u okruženju gdje je islam bio potpuna nepoznanica.
Historija ove specifične zajednice zvanično počinje između dva svjetska rata, kada su albanski emigranti, bježeći od siromaštva i nestabilnosti na Balkanu, naselili plodne ravnice sjevernog Queenslanda. Jedan od pionira bio je Humet Murat, u Australiji poznat kao Jack Murat, koji je na tlo ovog kontinenta stupio 1929. godine. Jack je počeo raditi na lokalnim plantažama duhana, industriji koja je decenijama predstavljala ekonomski stub ovog kraja prije nego što je potpuno ugašena sredinom 2000-ih uslijed deregulacije tržišta.
Danas, zaostavštinu porodice Murat predstavlja uspješna i moderna plantaža kafe koja se prostire na 66 hektara zemlje. Na imanju koje je podigao Jack Murat, danas rade njegovi sinovi i unuci, poput Pluma Murata, uspješno spajajući težački farmerski život i očuvanje islamskih vrijednosti.
Benyamin Murat, najmlađi Jackov sin koji danas obavlja dužnost povremenog imama u lokalnoj džamiji, procjenjuje da u Mareebi trenutno živi oko 300 muslimana. Vremenom se demografska slika mijenjala, pa su se turskim i albanskim porodicama pridružili i doseljenici iz Pakistana, Bangladeša i Mjanmara. Među njima su i dr. Fawad Ali, naučni istraživač sa Univerziteta Griffith, te biznismen Asjad Ali, koji su se u Mareebu doselili iz Pakistana. Oni ističu da su male, regionalne sredine u Australiji znatno pogodnije za očuvanje vjerskih vrijednosti i porodice nego veliki, otuđeni metropolisi, rušeći tako predrasude o navodnoj netrpeljivosti u australijskoj unutrašnjosti.
Prekretnica za opstanak islama u ovom dijelu Australije dogodila se 1970. godine, kada je zvanično otvorena džamija u Mareebi, iako su redovne molitve u njoj započele tek tokom 1980-ih. Ono što džamiju u Mareebi čini jedinstvenom jeste činjenica da je izgrađena uz nesebičnu finansijsku i materijalnu pomoć lokalnih nemuslimanskih zajednica, pretežno katoličkih doseljenika iz Italije i Grčke koji su takođe radili na poljima duhana.
Gradonačelnica Mareebe Angela Toppin često ističe ove istorijske veze kao temelj današnjeg suživota, prisjećajući se kako je njena majka, koja je govorila samo italijanski jezik, bila bliska prijateljica sa majkom braće Murat, koja je govorila isključivo albanski. Lokalni vijećnik Ross Cardillo takođe naglašava da je međusobno poštovanje različitih kultura ključ harmoničnog suživota u ovom gradu. Dokaz tome je i tradicionalni multikonfesionalni iftar koji se svake godine organizuje u prostorijama džamije tokom mjeseca ramazana, kada muslimani otvaraju vrata svim stanovnicima grada, bez obzira na vjeru.
Zajednica u Mareebi ne živi samo u prošlosti; njihovi planovi usmjereni su ka budućnosti i obrazovanju novih generacija. Sherry Murat, kćerka Skendera Murata i Jackova unuka, zajedno sa svojim suprugom Semirom Elmazijem, pokrenula je ambiciozan projekat osnivanja prve islamske škole u ovom dijelu Australije.
Zemljište za školu, koje se nalazi na oko dvadeset minuta vožnje od centra grada, već je osigurano uz punu podršku i kooperativnost lokalnih vlasti. Očekuje se da izgradnja škole bude okončana do kraja 2026. godine. Prema riječima Sherry Murat, cilj je ponuditi obrazovni sistem zasnovan na vjerskim vrijednostima, po uzoru na već postojeće katoličke i druge konfesionalne škole u Australiji, kako bi se osiguralo da plamen islama, koji su albanski farmeri zapalili prije stotinu godina, nastavi svijetliti i u stoljeću koje traje.
