U svom izvještaju, Schmidt je izdvojio četiri ključna cilja za 2026. godinu: očuvanje uloga institucija definisanih Dejtonom, vraćanje funkcionalnosti državnog aparata, rješavanje pitanja državne imovine te implementaciju novih izbornih tehnologija. Upravo je pitanje državne imovine označio kao ključnu prepreku za investicije, naglasivši da se ovaj problem mora hitno riješiti u javnom interesu

Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija visoki predstavnik Christian Schmidt predstavio je svoj polugodišnji izvještaj, ali je fokus javnosti, mimo samih kritika na račun stanja u državi, privukla potvrda o njegovom skorom odlasku s funkcije i najava korjenitih promjena u načinu na koji će međunarodna zajednica ubuduće djelovati u Sarajevu.

Schmidt je svoje izlaganje započeo ocjenom da se zemlja kreće pravcem koji nudi stabilnost i vladavinu prava, ali da mu direktno parira put stagnacije uzrokovan političkim opstrukcijama. Iako je sigurnosnu situaciju ocijenio mirnom, naglasio je da institucionalna kriza direktno ugrožava svakodnevni život građana i ekonomski razvoj.

U svom izvještaju, Schmidt je izdvojio četiri ključna cilja za 2026. godinu: očuvanje uloga institucija definisanih Dejtonom, vraćanje funkcionalnosti državnog aparata, rješavanje pitanja državne imovine te implementaciju novih izbornih tehnologija. Upravo je pitanje državne imovine označio kao ključnu prepreku za investicije, naglasivši da se ovaj problem mora hitno riješiti u javnom interesu.

Poseban dio govora posvetio je narativima koji podstiču podjele. Schmidt je upozorio na ponovno pojavljivanje retorike o “sukobu civilizacija”, ističući da takve poruke ne odgovaraju stvarnosti već služe za sijanje straha. Direktno je kritikovao liderstvo Republike Srpske, navodeći da njihovi potezi, uprkos deklarativnoj deeskalaciji iz oktobra prošle godine, i dalje dovode u pitanje teritorijalni integritet BiH i usporavaju reformske procese. Posebno je ukazao na negativan uticaj retorike Milorada Dodika na proces povratka izbjeglica i suživot u entitetu RS.

Najznačajniji dio Schmidtovog obraćanja odnosio se na njegovu ostavku, koju je opisao kao privatnu odluku. On je potvrdio da je proces imenovanja njegovog nasljednika počeo i da će se to pitanje naći na dnevnom redu sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC) u junu, kada planira i napustiti poziciju.

Potvrdu o promjeni kursa međunarodne politike dala je predstavnica Sjedinjenih Američkih Država, Tammy Bruce. Ona je otkrila da će naredni visoki predstavnik imati znatno manji obim odgovornosti. Prema njenim riječima, Schmidtova uloga bila je da izgradi institucije suverene države, dok će njegov nasljednik imati zadatak da tu odgovornost u potpunosti prebaci na lokalne političare. Bruce je istakla da OHR nije zamišljen kao trajno tijelo i da se BiH sada kreće ka fazi u kojoj će domaći lideri sami donositi odluke, dok će im međunarodna zajednica u tome biti samo podrška.

SAD insistiraju da novi kandidat bude imenovan do kraja juna kako bi se osigurala stabilnost pred Opće izbore u oktobru, uz napomenu da nasljednik mora uživati povjerenje svih zajednica u BiH.

Gotovo istovremeno sa dešavanjima u New Yorku, iz Banje Luke je stigla reakcija predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. On je ponovio prijetnju da će Republika Srpska proglasiti nezavisnost onog trenutka kada bi visoki predstavnik eventualno nametnuo zakon o državnoj imovini.

Dodik je zatražio poništavanje svih odluka koje je Schmidt donio tokom svog mandata, uslovljavajući time bilo kakav dalji politički dogovor unutar BiH. Uz oštru retoriku usmjerenu protiv državnih institucija, koje je nazvao nefunkcionalnim, Dodik je izrazio nadu da će globalne promjene omogućiti pravo na samoopredjeljenje, optužujući istovremeno opoziciju u RS-u za saradnju sa međunarodnim faktorima na slabljenju entiteta. Iako je naglasio da RS ne želi vojni sukob, poručio je da u trenutnom okviru BiH ne vidi prostor za optimizam.

Današnja sjednica u New Yorku jasno je pokazala da međunarodna zajednica priprema izlaznu strategiju iz modela direktnog upravljanja. Dok Christian Schmidt sumira svoj rad i priprema primopredaju dužnosti, politička scena u BiH ulazi u period u kojem će se domaći akteri morati suočiti sa odgovornošću koju su godinama delegirali stranim diplomatama. Pitanje je samo da li su institucije, za koje se tvrdi da su ojačane, spremne da izdrže pritisak unutrašnjih neslaganja bez vanjskog arbitra.