Preživio je avionsku nesreću, radio kao špijun i družio se s holivudskim zvijezdama prije nego što je postao najslavniji autor za djecu. No, njegove priče, prožete crnim humorom i jezivim motivima, često kao da uopšte nisu bile namijenjene djeci

Roald Dahl se srušio u libijsku pustinju u septembru 1940. godine. Mladi, dvadesetčetverogodišnji pilot RAF-a, s tek nešto iskustva, promašio je pistu i bio prisiljen prizemljiti svoj avion Gloster Gladiator usred ničega. Prilikom slijetanja, stajni trap je udario u kamen i deformisao se. Nos aviona se zabio u pijesak, a pilot je silovito odbačen naprijed. Lobanja mu je napukla, a nos utisnut duboko u lice. Rezervoari su eksplodirali, ali mladi pilot je uspio ispuzati iz olupine prije nego što ga je progutao plamen.

Pronašla su ga trojica britanskih vojnika i hitno prebacila u bolnicu u Aleksandriji. Tamo je proveo šest sedmica liječeći opekotine i povrijeđena leđa. Jedno vrijeme je bio potpuno slijep. Roald Dahl se s oporavka vratio kao drugi čovjek, ne samo fizički, s novim nosom koji su mu rekonstruisali ljekari, već i psihički. „Džinovski udarac u glavu“, kako je sam nazivao nesreću, promijenio je njegovu ličnost. Njegova mašta je dobila krila. Iako se nakratko vratio letenju u borbi protiv nacista, nesreća mu je nepovratno promijenila životni smjer. Želio je postati pisac.

Nakon oporavka, Dahl je 1942. godine poslan u Washington kao vojni diplomata. Tamo je stvorio svoje prvo književno djelo inspirisano pričama pilota o gremlinima, rogatim stvorenjima koja kvare motore i buše trupove aviona. Njegova novela The Gremlins bila je istovremeno šarmantna, jeziva i duhovita. Iako film u saradnji s Waltom Disneyjem nikada nije završen, priča je objavljena kao ilustrirana dječija knjiga. Postala je omiljena bajka Eleanor Roosevelt, što je Dahlu otvorilo vrata najutjecajnijih krugova Bijele kuće, idealan paravan za njegov neslužbeni rad britanskog špijuna u SAD-u.

Roald Dahl je rođen 1916. godine u Cardiffu, u porodici norveških imigranata. Njegovo djetinjstvo bilo je obilježeno ranim gubicima, sestra Astri umrla je sa sedam godina, a otac ubrzo nakon nje. Bol je bila konstanta i u internatu Repton, gdje je Dahl poslan sa 13 godina. „Našim životima u školi vladao je strah od štapa“, pisao je kasnije. Učitelji su ga smatrali lijenim i glupim, a on je bježao od surove stvarnosti zamišljajući avanture u egzotičnim krajevima, inspiriran knjigama poput Otoka s blagom i pričama o trolovima koje mu je čitala majka.

Nakon škole, radio je za naftnu kompaniju Shell u Istočnoj Africi, a izbijanjem Drugog svjetskog rata pridružio se zrakoplovstvu. Postao je „letački as“ sa pet oborenih neprijateljskih aviona, prije nego što ga je ratna služba odvela u Washington, a kasnije i u brak s holivudskom glumicom Patricijom Neal.

Dahl se pedesetih godina fokusirao na literaturu za odrasle, prožetu crnim humorom. Njegov uspjeh počeo je 1953. godine zbirkom priča u kojoj se nalazi i ona o ženi koja ubija muža zamrznutim jagnjećim butom, a zatim ga poslužuje policajcima za večeru. Tek krajem pedesetih, na nagovor agentice, odlučuje se posvetiti dječijoj književnosti. Njegov prvi veliki uspjeh bio je Jakov i džinovska breskva (1961).

Međutim, uspjeh i tuga su u Dahlovom životu uvijek išli ruku pod ruku. Neposredno prije objavljivanja knjige, njegov četveromjesečni sin Theo doživio je tešku saobraćajnu nesreću koja mu je trajno oštetila mozak. Dahl nije sjedio skrštenih ruku, zajedno s hirurgom i inženjerom razvio je poseban ventil za uklanjanje tečnosti iz mozga, koji je spasio život malom Theu i hiljadama druge djece širom svijeta. Dvije godine kasnije, kćerka Olivia umrla je od meningitisa sa samo sedam godina. Uprkos slomljenom srcu, Dahl je nastavio pisati, a 1964. godine objavio je svoje najpoznatije djelo, Čarli i fabrika čokolade. Lik Willyja Wonke, ekscentričnog genija s mračnom stranom, uvelike je podsjećao na samog Dahla.

Osamdesete godine bile su Dahlov najproduktivniji period, kada nastaju klasici poput Džinovskog dobroćudnog diva (1982) i Matilde (1988). Istovremeno je učvrstio reputaciju prgavog kritičara koji se sukobljavao s izdavačima i institucijama. Godine 1983. izazvao je ogroman skandal antisemitskim izjavama, tvrdeći da postoji crta u karakteru Jevreja koja izaziva neprijateljstvo. Iako su njegove izjave s pravom naišle na osudu, prodaja njegovih knjiga nastavila je rasti, premašivši do danas cifru od 300 miliona prodatih primjeraka širom svijeta.

Roald Dahl je umro 2020. godine u 74. godini života, pišući do posljednjeg daha. Objašnjavajući svoju neumornu energiju, jednom je rekao: „Ništa ne može spriječiti staru iskru oduševljenja da ponovo plane kada sam usred priče. Brzina se ubrzava, a mahnitost da stignem do posljednjih stranica ista je kao i uvijek prije.“

IZVOR: Tieteen Kuvalehti Historia