Ideja Washingtona sa blokadom Hormuza je jasna: ako Iran izgubi prihode od energenata, bit će prisiljen popustiti. No dio analitičara upozorava da Trump možda pogrešno procjenjuje koliko Iran može izdržati, posebno imajući u vidu da desetljećima živi pod snažnim sankcijama.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je u ponedjeljak da će “odmah eliminirati” iranske brodove koji prkose blokadi Hormuškog tjesnaca, koja je stupila na snagu u 16 sati nakon obustave pregovora između Washingtona i Teherana. Vojska će spriječiti sve brodove koji potiču iz Irana ili su namijenjeni Iranu da prolaze tim plovnim putem, prijeteći presretanjem onih koji plove kroz Perzijski zaljev, Omanski zaljev i Arapsko more istočno od koridora. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da bi primirje u Iranu moglo “trenutno promijeniti kurs” i podržao Trumpovu odluku o uvođenju ovih ograničenja, ističući “stalnu koordinaciju” između dva saveznika.

Glasnogovornik iranskih oružanih snaga, potpukovnik Ebrahim Zolfaqari, izjavio je da je blokada ilegalna i “svodi se na piratstvo”, te je naznačio da nijedna luka u Perzijskom ili Omanskom zaljevu ne bi ostala sigurna ako bi iranske luke bile ugrožene.

“Sigurnost u Perzijskom zaljevu i Omanskom moru je ili za sve ili za NIKOG”, prenijela je u ponedjeljak Radiodifuzna agencija Islamske Republike Iran. “NIJEDNA LUKA u regiji neće biti sigurna”, navodi se u saopštenju iranske vojske i Revolucionarne garde.

Centralna komanda SAD-a najavila je da će se od 10 sati ujutro po istočnoameričkom vremenu, ili 18:30 u Iranu, blokada provoditi “protiv plovila svih nacija koja ulaze ili izlaze iz iranskih luka i obalnih područja”.

Dupla blokada

Američka Centralna komanda CENTCOM je saopštila da će i dalje dozvoljavati brodovima koji putuju između neiranskih luka da prolaze kroz Hormuški moreuz, što je korak u odnosu na ranije Trumpove prijetnje blokadom vitalnog plovnog puta, gdje je 20% globalne nafte prolazilo prije početka borbi.

Najava je zaustavila ograničeni brodski saobraćaj koji je nastavljen u moreuzu od prekida vatre, prema izvještaju Lloyd's Lista. Pomorski posmatrači kažu da je preko 40 komercijalnih brodova prešlo moreuz od početka prekida vatre, što je pad sa otprilike 100 do 135 prolazaka plovila dnevno prije rata.

Blokada vjerovatno ima za cilj da izvrši pritisak na Iran, koji je izvezao milione barela nafte od početka rata, a veći dio toga vjerovatno se prevozi takozvanim “sivim” tranzitima koji izbjegavaju sankcije i nadzor zapadnih vlada.

Cijena američke sirove nafte porasla je za 8% na 104,24 dolara po barelu nakon objave blokade, a sirova nafta Brent, međunarodni standard, porasla je za 7% na 102,29 dolara. Sirova nafta Brent koštala je otprilike 70 dolara po barelu prije rata krajem februara.

Premijer Keir Starmer rekao je u ponedjeljak za BBC radio da Britanija neće biti dio američke blokade iranskih luka kao odgovor na zatvaranje Hormuškog moreuza i da Britanija “neće biti uvučena u rat”.

Više visokih iranskih zvaničnika zaprijetilo je odmazdom. Mohsen Rezaei, vojni savjetnik i bivši komandant Revolucionarne garde, napisao je na X-u da oružane snage zemlje imaju “velike netaknute poluge” za suprotstavljanje blokadi Hormuza.

Rizik vojne eskalacije

Predsjedavajući iranskog parlamenta, Mohammad Bagher Qalibaf, koji je predvodio iransku stranu u pregovorima, obratio se Trumpu u izjavi po povratku u Iran: “Ako se vi borite, i mi ćemo se boriti.”

Iranska Revolucionarna garda kasnije je saopštila da je moreuz ostao pod “punom kontrolom” Irana i da je otvoren za nevojna plovila, ali da će vojna plovila dobiti “snažan odgovor”, izvijestile su dvije poluzvanične iranske novinske agencije.

Ideja Washingtona sa blokadom Hormuza je jasna: ako Iran izgubi prihode od energenata, bit će prisiljen popustiti. No dio analitičara upozorava da Trump možda pogrešno procjenjuje koliko Iran može izdržati, posebno imajući u vidu da desetljećima živi pod snažnim sankcijama.

“Iran ima nekoliko opcija za ublažavanje ekonomskih posljedica blokade, ali njihov učinak je neizvjestan”, rekao je za CNN Hasan Alhasan iz Međunarodnog instituta za strateške studije. Prema njegovim riječima, Teheran bi mogao pokušati povećati izvoz nafte i plina alternativnim rutama, mimo Hormuškog tjesnca. Jedna od opcija je izvoz plina plinovodima prema Iraku, Turskoj i Armeniji, kao i korištenje naftnog terminala Neka na Kaspijskom moru. Iran bi također mogao povećati krijumčarenje goriva preko kopnene granice s Pakistanom ili pokušati zaobići sankcije miješanjem svoje nafte s iračkom, što je već radio u prošlosti.

Osim ekonomskih poteza, Iran ima i vojne opcije. To uključuje napade na američke ratne brodove ili poticanje jemenskih Hutija da pokušaju blokirati tjesnac Bab el-Mandeb, još jednu ključnu pomorsku rutu.

U svakom scenariju, američka blokada testira granice iranske izdržljivosti – i otvara novo, potencijalno opasnije poglavlje sukoba.