Dok Europska unija bilježi značajan porast naturalizacije s 1,2 milijuna novih državljana u 2024. godini, Hrvatska zadržava restriktivan pristup; od tek 800 dodijeljenih državljanstava, najveći broj pripao je građanima Bosne i Hercegovine. Unatoč velikom priljevu strane radne snage, strogi zakonski okviri i niska stopa naturalizacije potvrđuju da posjedovanje putovnice ostaje privilegija rijetkih, prvenstveno vezana uz povijesne i regionalne veze
Iako Hrvatska bilježi rekordan broj izdanih dozvola za boravak i rad strancima, put do stjecanja državljanstva ostaje dug i strogo reguliran proces. Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, tek je 800 stranih državljana koji žive u Hrvatskoj uspjelo steći hrvatsku putovnicu.
Među njima su i dalje najbrojniji državljani Bosne i Hercegovine, no njihova je brojka, u kontekstu ukupne migracijske slike, iznenađujuće niska, tek 300 osoba iz BiH postalo je punopravnim građanima Hrvatske u protekloj godini.
Ostatak kvote naturaliziranih građana u Hrvatskoj čine uglavnom državljani zemalja bivše Jugoslavije, pa je tako po 100 osoba iz Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije dobilo državljanstvo, uz manji broj Rusa. Zanimljivo je da je hrvatsku putovnicu steklo i stotinjak državljana članica Europske unije, prvenstveno Nijemaca i Slovenaca, što se pripisuje vlasnicima nekretnina na obali koji su odlučili trajno regulirati svoj status.
Na razini cijele Europske unije slika je znatno dinamičnija. Tijekom 2024. godine gotovo 1,2 milijuna ljudi postalo je državljanima neke od članica EU, što je porast od 54,5% u odnosu na desetljeće ranije.
Čak 88% novih državljana dolazi iz zemalja izvan Unije, a najbrojnije skupine su Sirijci, Marokanci i Albanci. Predvodnice u dodjeli državljanstava su Njemačka, Španija i Italija, koje zajedno čine više od polovice ukupnog broja naturaliziranih građana Unije.
Ipak, unatoč velikim brojkama u apsolutnim iznosima, podaci demantiraju tezu o nekontroliranom dijeljenju dokumenata. Stopa naturalizacije u EU iznosi tek 2,7 stranaca na 100 nedržavljana, dok je u Hrvatskoj taj postotak još niži i iznosi 0,7. Strogi uvjeti, poput osmogodišnjeg neprekidnog boravka, poznavanja jezika i pisma te poštivanja pravnog poretka, i dalje čine hrvatsko državljanstvo teško dostižnim ciljem za većinu stranih radnika i rezidenata.
IZVOR: Večernji list
