Na prijemu saborskog zastupnika Armina Hodžića, održanom kao nastavak ovogodišnjeg obilježavanja Dana šehida, predstavnici bošnjačkih braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske govorili su o financiranju, stanovanju, grobnim mjestima, spomen-obilježjima i potrebi jedinstvenog djelovanja

U nastavku ovogodišnjeg obilježavanja Dana šehida, koje je u subotu održano kod spomen-obilježja ispred Zagrebačke džamije, u Hrvatskom saboru 23. marta upriličen je prijem za branitelje Bošnjake iz cijele Hrvatske. Domaćin susreta bio je saborski zastupnik Armin Hodžić, a okupljanje je dobilo i sasvim konkretnu dimenziju jer predstavnici bošnjačkih braniteljskih udruga iz više hrvatskih gradova potpisali su zajedničku izjavu o suradnji, dok su istodobno otvoreno iznijeli probleme s kojima se njihovi članovi i danas suočavaju.

Na prijemu su se okupili branitelji i predstavnici udruga iz Zagreba, Siska, Rijeke, Pule, Splita, Dubrovnika, Gunje i drugih sredina, a prema Hodžićevim riječima, u sabornici je bilo više od šezdeset sudionika. Upravo je taj geografski raspon, od Dubrovnika i Splita do Istre, Rijeke, Siska, Zagreba i istočne Hrvatske, dao dodatnu težinu poruci da se doprinos Bošnjaka u Domovinskom ratu ne može svesti na pojedinačne lokalne priče, nego da je riječ o sastavnom dijelu ukupne hrvatske ratne i društvene povijesti.

Otvarajući prijem, Hodžić je podsjetio da je i prošle godine sličan susret održan u Saboru, ali je naglasio da ovaj čin nije tek protokolarna gesta. Po njegovim riječima, bilo je važno da branitelji Bošnjaci dođu upravo u najviši dom institucionalne Republike Hrvatske, kako bi se i simbolično pokazalo da se njihov doprinos ne zaboravlja i da je upravo njihova žrtva dio temelja na kojima ta institucija danas djeluje.

Posebno je istaknuo dvije stvari. Prva je potpisivanje zajedničke izjave devet aktivnih bošnjačkih braniteljskih udruga, što je ocijenio važnim iskorakom prema većoj koordinaciji i jedinstvu. Druga je, kako je rekao, bila potreba da se braniteljima izravno i bez zadrške izrekne zahvalnost – ne samo za ono što su prošli u ratu, nego i za sve što su prolazili nakon rata boreći se za svoje zdravlje, status, obiteljsku sigurnost i egzistenciju.

Hodžić je poručio da su branitelji ogledalo zajednice, te da njihovo jedinstvo mora biti poticaj i cijeloj bošnjačkoj zajednici u Hrvatskoj da bude složnija, koordiniranija i odgovornija. Zahvalio im je, kako je rekao, “od srca”, za sve što su dali da bi današnja Hrvatska bila slobodna, nezavisna i demokratska država.

U ime Ministarstva hrvatskih branitelja prisutnima se obratio ravnatelj Uprave za pravne i stambene poslove Željko Motik, kao izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda, koji zbog hitne spriječenosti nije mogao doći, ali je dva dana ranije sudjelovao na središnjoj komemoraciji Dana šehida u Zagrebu.

Motik je podsjetio da Dan šehida poziva na pijetet prema poginulim hrvatskim braniteljima Bošnjacima koji su za slobodu i samostalnost Hrvatske dali ono najvrjednije što su imali. Posebno je spomenuo prvog poginulog bošnjačkog branitelja Šefika Pezerovića, istaknuvši da njihova žrtva nije i neće biti zaboravljena. Govoreći o širem značenju toga dana, rekao je da su poginuli branitelji živote položili za univerzalne vrijednosti – pravo na život, ljudsko dostojanstvo, slobodu i pravo jednog naroda na samoodređenje – te upozorio da današnji ratovi u svijetu dodatno podsjećaju da mir nema cijenu.

Uz zahvalu braniteljima i njihovim obiteljima, Motik je naglasio i odgovornost države, javnih službi i političkih predstavnika da predano rade za dobrobit braniteljske populacije i obitelji poginulih.

Nakon uvodnih obraćanja, riječ su preuzeli predsjednici i predstavnici udruga, a upravo je taj dio susreta dao najkonkretniju sliku stvarnog stanja na terenu. Iz njihovih izlaganja izronila je gotovo cjelovita mapa problema, nedostatak novca za programe, neriješena stambena pitanja, zdravstvene tegobe starije braniteljske populacije, slaba vidljivost, neujednačeno obilježavanje važnih datuma, ali i potreba da se unutar same bošnjačke braniteljske scene prevladaju podjele i ojača međusobna suradnja.

Kadro Kulašin, predsjednik Udruge „Sabah“ i predstavnik Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata, naglasio je da je prijem u Saboru za branitelje prije svega potvrda da su dali velik doprinos obrani Republike Hrvatske i da i dalje, u skladu sa svojim mogućnostima, doprinose njezinu demokratskom razvoju. Podsjetio je da u Hrvatskoj postoji deset upisanih bošnjačkih braniteljskih udruga, od kojih je devet aktivnih, te upozorio da se značajni datumi iz Domovinskog rata i oni važni za bošnjačku manjinu još uvijek ne obilježavaju uvijek zajednički.

To je, poručio je, loše iskustvo koje je u prošlosti donosilo slabe rezultate. Stoga je pozvao da se braniteljsku populaciju ne uvlači u dnevno-politička nadmetanja, nego da ostane konstruktivan dio zajednice. Upravo je zato, rekao je, pokrenuta inicijativa za potpisivanje zajedničke izjave, koju su sve udruge bez iznimke podržale.

Kulašin je otvorio i pitanje zdravlja branitelja, podsjetivši da je članstvo u udrugama sve starije te da je nužno više koristiti sistematske preglede i mogućnosti koje nude veteranski centri. U završnici je izrekao i jednu od politički najvažnijih poruka susreta: “U našim srcima ima mjesta i za Bosnu i Hercegovinu i za Republiku Hrvatsku”, naglašavajući da bošnjački branitelji mogu i trebaju svojim djelovanjem doprinositi boljim odnosima između dviju država, ali i jačati veze s drugim bošnjačkim udrugama, vijećima i predstavnicima manjine.

Predsjednik Udruge Bošnjaka veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske Salih Huremović zahvalio je Hodžiću na prijemu i na riječima priznanja, ali je pritom jasno rekao da doprinos Bošnjaka hrvatska država mora uvažiti i priznati “u svim segmentima”. Kazao je da postoje propusti koje treba ispravljati, te da je upravo ovakvo okupljanje prilika da problemi dođu do Ministarstva hrvatskih branitelja i drugih institucija.

Huremović je podsjetio da njegova udruga djeluje od 2018. godine, da danas okuplja 146 aktivnih članova sa statusom hrvatskih branitelja te da provodi niz programa financiranih od Ministarstva hrvatskih branitelja. Među njima su, naveo je, obilježavanje Dana šehida, psihološke radionice i terenski programi vezani uz kulturu sjećanja. Posebno je izdvojio plan snimanja filma “Bošnjaci u Domovinskom ratu”, za koji je udruga već prijavila projekt nadležnom ministarstvu. Taj bi film, prema njegovim riječima, trebao obuhvatiti više županija i braniteljske priče koje dosad nisu dovoljno prisutne u javnosti.

Govoreći o zajedničkoj izjavi, Huremović je rekao da je njezina bit u tome da udruge, neovisno o osobnim odnosima među pojedincima, moraju funkcionirati i odazivati se na manifestacije, komemoracije i programe od zajedničkog interesa. Time je dodatno naglasio da je u središtu čitavog susreta bio pokušaj da se s razine simbolike prijeđe na razinu trajne organizirane suradnje.

Iz Splita je govorio Vejsil Hodžić, zamjenik predsjednika i tajnik tamošnje braniteljske udruge. Njegovo izlaganje bilo je možda i najizravnije kada je riječ o socijalnim pitanjima. Kazao je da se u Splitu najviše bave upravo socijalom – od pomoći oko reguliranja boravka i ostvarivanja prava na mirovinu, do pitanja grobnih mjesta za branitelje i njihove obitelji. Upozorio je i na ozbiljan demografski i zdravstveni problem jer velik dio članstva je u međuvremenu preminuo, a preostali članovi često se suočavaju s teškim bolestima. Posebno je otvorio pitanje stanova za branitelje koji još uvijek nemaju riješeno stambeno pitanje, ističući da se godinama ponavljaju obećanja bez konkretnog pomaka.

Aziz Hasanović iz Dubrovnika rekao je da se ondje također suočavaju s mnogo problema. Kao svijetlu točku izdvojio je činjenicu da su dobili zajedničku grobnicu za branitelje koji nemaju osigurano grobno mjesto, zahvaljujući razumijevanju lokalnih vlasti, no dodao je da je stanje kad je riječ o financijama i suradnji s drugim strukturama i dalje nezadovoljavajuće. Izrazio je nadu da će upravo zajednička izjava pokrenuti stvari u boljem smjeru.

Jusuf Brković iz Rijeke govorio je ponajprije o kroničnom nedostatku novca. Naveo je konkretan primjer da je zbog manjka sredstava bio prisiljen odustati od jednog od dva planirana programa – između obilježavanja vezanih uz Vukovar te Škabrnju i Nadin morao je jedan odgoditi. I on je upozorio na činjenicu da članstvo stari i obolijeva, što dodatno otežava rad udruga.

Sisački predstavnici donijeli su nešto optimističniju sliku. Mirsad Sedić, koji vodi udrugu na razini grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, rekao je da su jedna od prepoznatljivijih udruga te da nemaju velike probleme u radu. Posebno je istaknuo da su u fazi izgradnje spomenika ispred Islamskog centra u Sisku, uz podršku grada, županije i saborskog zastupnika. Naglasio je i da imaju više od šezdeset aktivnih članova te da uspijevaju provoditi svoje programe bez većih zastoja.

S druge strane, Sabit Oraščanin, predsjednik Udruge Bošnjaka branitelja grada Siska, skrenuo je pozornost na jednu specifičnost: njihova udruga u članstvu ima gotovo jednak broj branitelja Bošnjaka i Hrvata. Upravo je tu činjenicu istaknuo kao razlog zbog kojeg su često prepoznati i cijenjeni i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Govorio je o dobroj suradnji s gradom, županijom, hrvatskim braniteljskim udrugama i partnerskim udrugama iz BiH, navodeći da takav model zajedništva treba nastaviti graditi.

Iz Pule se obratio Nermin Bolić, koji je također zahvalio na prijemu i rekao da je cilj susreta pokazati probleme s kojima se branitelji susreću na terenu. Naveo je da su u Puli prijavili nekoliko programa, među njima sportske i memorijalne aktivnosti, ali da su i tamo financijske poteškoće stalni izazov. Izdvojio je dva vrlo konkretna problema: na jednom spomeniku nisu bila upisana imena nekih bošnjačkih branitelja, pa je pokrenuta inicijativa da se taj propust ispravi, dok se istodobno pokušava pomoći jednom teško stradalom branitelju koji je nakon rata ostao bez nogu i sada se liječi u Gospiću, a za kojeg traže adekvatan smještaj i skrb.

Nakon svih obraćanja, Hodžić je pokušao sažeti zajednički nazivnik rasprave. Kazao je da od deset upisanih bošnjačkih braniteljskih udruga u Hrvatskoj na prijemu sudjeluju predstavnici njih osam, dok jedna udruga praktično ide prema gašenju, a predstavnici udruge iz Vukovarsko-srijemske županije nisu mogli doći, ali su dali suglasnost za zajedničku izjavu. Istaknuo je da njegov ured želi pomagati udrugama u programskom radu, osobito ondje gdje je problem nedostatak sredstava, ali je pojasnio da se takva pomoć može odnositi na konkretne programe, ne na “hladni pogon”, plaće i trajne administrativne troškove. Kao primjer konkretne pomoći naveo je i osiguravanje 20 tisuća eura za izgradnju spomenika u Sisku.

U završnom dijelu susreta Hodžić je pročitao tekst zajedničke izjave, a potom je uslijedilo potpisivanje. U njoj se polazi od potrebe jačanja međusobne suradnje, solidarnosti i zajedničkog djelovanja radi unapređenja položaja i ugleda Bošnjaka branitelja u općinama, gradovima, županijama i Republici Hrvatskoj u cjelini. Potpisnice su se obvezale usuglašavati termine i protokole za obilježavanje važnih datuma, otvoreno razmjenjivati informacije, ideje i programe, pružati potporu u socijalnim i humanitarnim projektima, promicati međusobno poštovanje i jedinstvo, razvijati partnerske odnose te trajno njegovati vrijednosti Domovinskog rata kao temelja zajedništva, stabilnosti i napretka Hrvatske.

Posebno je važno što sama izjava izrijekom navodi da ne stvara pravne obveze, nego moralnu i partnersku odgovornost potpisnica. Upravo u tome leži i njezina politička težina: nije riječ o formalnom sporazumu koji bi ostao mrtvo slovo na papiru, nego o javno preuzetoj obvezi da se dosadašnja fragmentiranost zamijeni redovitom komunikacijom i zajedničkim nastupom.

Fotografije: Stipe Majić / Časopis Bosna