Serija preciznih udara započela je prvog dana ofanzive, kada je u eksplozivnim napadima stradao Hamnei, čovjek koji je 37 godina suvereno vladao Iranom, držeći pod kontrolom vojsku, vanjsku politiku i nuklearni program. Istog dana, uništen je značajan dio političkog i vojnog vrha
Devetnaest dana vazdušnih udara Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ostavilo je Teheran u stanju strateškog šoka. Operacija Epski gnjev, pokrenuta 28. februara, rezultirala je eliminacijom najužeg kruga rukovodstva Islamske Republike, uključujući i samog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija. Iako su napadačke snage uspješno „odsjekle glavu“ režimu, analitičari upozoravaju da to ne znači nužno i njegov konačni krah, dok se broj civilnih žrtava opasno penje.
Serija preciznih udara započela je prvog dana ofanzive, kada je u eksplozivnim napadima stradao Hamnei, čovjek koji je 37 godina suvereno vladao Iranom, držeći pod kontrolom vojsku, vanjsku politiku i nuklearni program. Istog dana, uništen je značajan dio političkog i vojnog vrha. Američki predsjednik Donald Trump ubrzo nakon prvog udara uputio je direktnu poruku iranskim građanima, sugerišući da je ovo njihova jedina prilika u generaciji da povrate kontrolu nad državom.
Ipak, optimizam Washingtona je suzdržan. Tulsi Gabbard, direktorica Nacionalne obavještajne službe SAD-a, izjavila je pred Senatom da je režim, iako značajno oslabljen, i dalje funkcionalan. Prema njenim riječima, opstanak neprijateljskog aparata mogao bi dovesti do višegodišnjih napora za obnovu raketnih snaga i flota dronova. Dok se političke igre nastavljaju, humanitarna cijena raste; iranska nevladina organizacija HRANA izvještava o 3.114 poginulih, među kojima je 1.354 civila, uključujući 207 djece.
Ali Hamnei bio je samo početak. Među ključnim figurama čija je smrt potvrđena nalazi se Ali Larijani, sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost i dugogodišnji nuklearni pregovarač. Larijani je važio za glavnog „jakog čovjeka“ nakon Khameneijeve smrti, a Izrael je njegovu eliminaciju potvrdio 17. marta. Uz njega, u napadima 28. februara stradao je i admiral Ali Shamkhani, bivši ministar odbrane i savjetnik koji je prethodno preživio izraelske udare 2015. godine.
Vojna struktura pretrpjela je možda i najteže udarce. Mohammad Pakpour, glavnokomandujući Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC), ubijen je u prvim satima operacije. Njegova smrt dolazi samo godinu dana nakon što je naslijedio Hosseina Salamija, kojeg je Izrael eliminisao 2025. godine. Sličnu sudbinu doživjeli su i ministar odbrane Aziz Nasirzadeh, veteran iransko-iračkog rata, te Abdolrahim Mousavi, načelnik Generalštaba oružanih snaga, koji je koordinirao konvencionalnu vojsku.
Posebno značajna je potvrda pogibije Gholamreze Soleimanija, šefa Basij paravojnih snaga, i Esmaila Khatiba, ministra obavještajnih poslova. Soleimani je bio lice represije nad građanskim protestima 2019. i 2022. godine, dok je Khatib, kao odani Khameneijev učenik, upravljao širokom mrežom tajnih službi. Njegovom smrću, uz pogibiju Mohammada Shirazija koji je vodio Vojnu kancelariju vrhovnog vođe, prekinuta je vitalna komunikacijska linija između teološkog vrha i vojnih zapovjednika. Iako je vrhovna komanda eliminisana, sudbina Mukhatbe Hamneija, označenog nasljednika, ostaje nepoznata, ostavljajući pitanje budućnosti iranske moći otvorenim.
