Prošlog novembra, u atmosferi koja je podsjećala na sudbonosne sastanke iz doba Hladnog rata, Netanyahu je okupio najuži krug saradnika. Postavio je cilj koji je do tada smatran nezamislivim: fizička likvidacija vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću pretvorio je tu geopolitičku fantaziju u operativni plan

Dvanaestog dana rata protiv Irana, izraelska vojska objavila je audiosnimak razgovora dvojice pilota usred borbene misije iznad prostranstava Bliskog istoka. „Velika nam je čast boriti se s vama“, poručio je izraelski pilot, čiji je glas, uprkos šumu motora, zvučao sabrano i odlučno. „Također, gospodo“, odgovorio je američki kolega iz kokpita nevidljivog lovca F-35. „Udrite jako. Vidimo se.“

Ovaj kratki dijalog, zabilježen na vrhovima kopalja dvije najmoćnije zračne sile svijeta, označio je početak misije o kojoj je Benjamin Netanyahu sanjao decenijama, a koju je mjesecima detaljno pripremao u mraku podzemnih komandnih centara. Prošlog novembra, u atmosferi koja je podsjećala na sudbonosne sastanke iz doba Hladnog rata, Netanyahu je okupio najuži krug saradnika. Postavio je cilj koji je do tada smatran nezamislivim: fizička likvidacija vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću pretvorio je tu geopolitičku fantaziju u operativni plan.

Izraelski vojni vrh počeo je pripreme za novi rat s Iranom gotovo istog trenutka kada je prethodna runda neprijateljstava okončana prošlog juna. Tada je Donald Trump, u svom prepoznatljivom stilu, zaustavio izraelske avione objavom na platformi Truth Social, naredivši im da se okrenu i „samo mahnu Iranu u prolazu“. No, za Netanyahua, to je bio samo privremeni prekid. On je imao nezavršen posao s Islamskom Republikom, režimom koji je tri decenije nazivao egzistencijalnom prijetnjom opstanku jevrejske države.

Izraelski ministar odbrane, Israel Katz, nedavno je u intervjuima za medije na hebrejskom jeziku priznao da su planovi za atentat na Hamneija bili toliko osjetljivi da su čuvani u tajnosti čak i od najbližeg saveznika u Washingtonu. „Pretpostavka je bila da ćemo to možda morati uraditi potpuno sami“, izjavio je Katz. Prvobitno je ciljni datum bio postavljen za jun 2026. godine, ali su događaji na ulicama Teherana ubrzali historiju.

Kada su trgovci na teheranskom bazaru u decembru stupili u štrajk zbog kolapsa iranske valute, stotine hiljada ljudi izašlo je na ulice. U tom trenutku, Trump i Netanyahu su prestali razgovarati o obuzdavanju i počeli planirati „stvaranje uslova“ za nasilno rušenje režima. Sukob koji su decenijama odlagale prethodne američke administracije, smatrajući ga previše rizičnim za zemlju čija je populacija devet puta manja od iranske, odjednom je postao neizbježan.

Ova prilika vjerovatno se nikada ne bi ukazala da Hamas sedmog oktobra 2023. godine nije izvršio brutalan napad na jug Izraela. Taj događaj bio je izraelski „Ground Zero“. Dok je izraelska vojska nemilosrdno tukla Gazu, ubivši preko 75.000 Palestinaca i desetkovavši Hamas, Netanyahuov stvarni cilj bio je mnogo širi. On je želio iskoristiti momentum kako bi trajno demontirao „osovinu otpora“, mrežu proiranskih grupa u Libanu, Siriji, Jemenu i Iraku.

Nakon što je operacija „Uzdignuti lav“ prošlog juna pokazala da se iranski nuklearni program može ozbiljno oštetiti bez izazivanja trenutnog Armagedona, izraelsko vodstvo je odbacilo staru doktrinu opreza. Uvjerili su se da je konflikt s Teheranom, ako se vodi uz potpunu američku podršku, zapravo upravljiv.

Tokom Netanyahuove posjete Bijeloj kući u julu, što je bila njegova treća posjeta, čime je postao lider s najviše audijencija kod Trumpa, dogovoreni su temelji nove strategije. Iako je Trump zvanično bio optimističan po pitanju pregovora s Iranom o potpunom prestanku obogaćivanja uranija, iza zatvorenih vrata se pripremao teren za vojnu akciju.

Početkom ove godine, dok su iranske snage sigurnosti brutalno gušile proteste širom zemlje, Trump je javno poručio Irancima: „Pomoć je na putu.“ Četrnaestog januara, američki lovci bili su spremni za udar, ali je Netanyahu u posljednjem trenutku zatražio odgodu, strahujući da Izrael još uvijek nije spreman za neizbježnu odmazdu.

Tokom narednih sedmica, dok su se američki ratni brodovi i protivraketni sistemi gomilali u regiji, trajala je bizarna diplomatska predstava. Dvojica američkih investitora u nekretnine bliskih Trumpu pokušavali su pregovarati s iranskim zvaničnicima, dok su izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner predsjedniku prenosili sasvim drugu priču. Kada je ministar vanjskih poslova Omana u petak, 27. februara, izjavio da je nuklearni sporazum „nadohvat ruke“, sudbina Teherana već je bila zapečaćena.

Samo nekoliko sati kasnije, izraelske bombe su pogodile tri ključne lokacije, uključujući Hamneijev strogo čuvani kompleks. Kabinet premijera objavio je fotografiju koja će ući u historiju: Netanyahu u crnoj jakni, s olovkom u ruci, razgovara s Trumpom. Na stolu ispred njega, pored mape Irana, nalazila se knjiga „Saveznici u ratu“ Tima Bouverieja. Knjiga detaljno opisuje kako je Winston Churchill učinio sve što je u njegovoj moći da uvuče Sjedinjene Države u Drugi svjetski rat nakon što je Francuska pala pod nacističku čizmu. Paralela nije mogla biti jasnija.

Pitanje kako je Donald Trump, čovjek koji je kampanju izgradio na obećanju da će okončati „vječne ratove“ i staviti „Ameriku na prvo mjesto“, završio u srcu najvećeg bliskoistočnog sukoba od 1945. godine, ostaje predmetom žestokih rasprava. Eran Etzion, bivši zamjenik šefa Vijeća za nacionalnu sigurnost Izraela, vjeruje da je ključ u Netanyahuovoj sposobnosti da manipuliše obavještajnim podacima. „Netanyahu je Trumpu servirao sliku stvarnosti koja nije ostavljala prostora za drugu opciju. Da li je to bila čista manipulacija? Ko zna, ali rezultat je isti“, kaže Etzion.

S druge strane, zvaničnici iz Netanyahuovog okruženja te tvrdnje nazivaju antisemitskim, insistirajući na tome da Trumpa niko ne može prisiliti na nešto što on sam ne želi. Sam Trump je kasnije izjavio: „Ako sam išta uradio, to je da sam ja natjerao Izrael da krene u akciju.“

U Tel Avivu, atmosfera je mješavina trijumfalizma i straha. Digitalni bilbordi širom grada, sponzorisani od strane evanđeoskih grupa iz SAD-a, poručuju: „Hvala Bogu i Donaldu Trumpu“. Na trgu Dizengoff, pored slika izraelskih talaca, sada stoje i fotografije šestorice američkih vojnika poginulih u iranskom napadu na bazu u Kuvajtu. Mnogi mladi Izraelci, pijući kafu u pauzama od posla, ne kriju zadovoljstvo: „Bez Irana nema Hezbollaha, nema Hamasa. To je nevjerovatno.“

Ipak, dvije sedmice nakon početka općeg rata, režim u Teheranu nije pao. Alija Hamneija je zamijenio njegov sin Mojtaba, još radikalniji i odlučniji u namjeri da se osveti. Iran je odgovorio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, vitalne arterije za svjetsku trgovinu naftom. Rezultat je najteža naftna kriza u historiji, s cijenama goriva koje prijete da uruše globalnu ekonomiju.

Ono što najviše zabrinjava međunarodnu zajednicu jeste sudbina 440 kilograma visoko obogaćenog uranija koji Iran posjeduje. Dok Izrael prijeti da će ubiti svakog političkog kandidata u Iranu koji mu nije po volji, analitičari poput Alana Eyrea upozoravaju da su Netanyahuovi pozivi na „iransko proljeće“ samo retorička varka. „Stvarni izraelski cilj nije demokratija u Iranu, već uništenje iranske države kao takve“, piše Eyre.

Benjamin Netanyahu je čovjek koji je cijelu svoju karijeru izgradio na upozorenjima o iranskoj opasnosti. On nije samo političar, on sebe vidi kao historijsku ličnost čija je misija da spasi jevrejski narod od nove katastrofe. U Trumpu je pronašao saveznika koji dijeli njegov prezir prema međunarodnim sporazumima i diplomatskim finesama.

Međutim, rat koji su započeli nosi rizike koji prevazilaze granice Bliskog istoka. Ako republikanci izgube kontrolu nad Kongresom u novembru, rat s Iranom će biti označen kao glavni razlog njihovog pada. Bez obzira na to kakvi su bili Trumpovi stvarni motivi, percepcija da je Netanyahu uvukao Ameriku u još jedan beskrajni sukob postat će trajni dio njegovog naslijeđa.

San o uništenju Irana je nadohvat ruke, ali pepeo koji taj san ostavlja za sobom mogao bi prekriti cijelu planetu. Dok piloti u kokpitima razmjenjuju ljubaznosti prije nego što ispuste smrtonosne tovare, svijet s užasom posmatra kako se gasi nada u bilo kakav diplomatski izlaz. Historija će suditi da li je ovo bio čin spasenja ili najtragičnija pogrešna procjena u modernom dobu.

IZVOR: The Observer