Dok se odjeci napada na Iran još analiziraju u sigurnosnim kabinetima, ekonomski udar najdirektnije osjete vozači. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca gurnulo je cijene barela na razine neviđene od jula 2022. godine, no reakcije dviju država otkrivaju duboke razlike: dok Hrvatska uvodi čvrstu regulaciju kako bi spriječila kolaps standarda, u BiH cijene divljaju na dnevnoj bazi, ostavljajući kupce i privrednike u potpunoj neizvjesnosti

Eskalacija krize na Bliskom istoku, izazvana napadima SAD-a i Izraela na Iran, transformirala je globalno tržište nafte u polje ekstremne volatilnosti. Dok se odjeci eksplozija još uvijek analiziraju u sigurnosnim kabinetima, ekonomski udar najdirektnije osjete vozači.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina svjetske potrošnje nafte, gurnulo je cijene barela na razine neviđene od jula 2022. godine, no reakcije dviju susjednih država otkrivaju duboke razlike u ekonomskim strategijama.

Hrvatska vlada odlučila se za provjereni mehanizam direktne intervencije. Na jutrošnjoj sjednici ponovno je uvedena regulacija najviših maloprodajnih cijena, koja stupa na snagu u utorak, 10. ožujka. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, osnovni benzin će koštati 1,50 eura po litri, dok će cijena eurodizela iznositi 1,55 eura.

Iako se radi o poskupljenju od četiri, odnosno sedam centi, Plenković ističe da bi bez vladinih mjera dizel dostigao dramatičnih 1,72 eura. Zagreb ovim potezom nastoji osigurati prividnu stabilnost za građane i gospodarstvo, amortizirajući šok koji je na londonskom tržištu donio skok cijene barela od preko 25 posto u samo jednom jutru.

S druge strane granice, u Bosni i Hercegovini, slika je znatno haotičnija. Bez čvrstog regulatornog okvira kakav primjenjuje Hrvatska, cijene na bosanskohercegovačkim pumpama formiraju se na dnevnoj bazi, često prateći isključivo oportunitet vlasnika i paniku na tržištu. Podaci Ministarstva trgovine FBiH potvrđuju da je maloprodajna cijena dizela porasla za 0,39 KM po litri od početka sukoba 28. februara.

Zanimljivo je da je na dan izbijanja rata benzin bio skuplji od dizela, ali je potonji u međuvremenu preuzeo primat u poskupljenjima, dosegnuvši prosjek od 2,74 KM.

Posebno je dinamično u pograničnom pojasu, tradicionalnoj „oazi” za vozače iz Dalmacije. U mjestima poput Vitine kod Ljubuškog, cijene variraju od pumpe do pumpe. Dok je početkom prošle sedmice dizel stajao oko 2,35 KM (1,20 eura), u nedjelju je na pojedinim mjestima dosegnuo 2,68 KM. Činjenica da se nerijetko radi o starim zalihama, nabavljenim prije najnovijeg skoka na svjetskim burzama, nije spriječila trgovce da koriguju cjenovnike naviše.

U Ljubuškom, gdje desetina benzinskih pumpi diktira tempo lokalne ekonomije, raspon cijena je širok: dizel se može pronaći od 2,54 KM pa sve do 2,89 KM (1,48 eura). Iako je gorivo u Bosni i Hercegovini i dalje jeftinije nego u Hrvatskoj, posebno benzin, koji je povoljniji za oko 0,30 eura, psihološka barijera je probijena. Zabrinuti kupci, naročito poljoprivrednici i građevinari čija proizvodnja izravno ovisi o pogonskom gorivu, kupuju zalihe od nekoliko stotina litara, strahujući od crnih prognoza.

Projekcije za naredni period nisu optimistične. Uz blokadu Hormuza i smanjenu eksploataciju u Iraku, cijena barela na američkom tržištu već je premašila 116 dolara, što je skok od 28 posto u odnosu na prethodni petak. Analitičari predviđaju da bi, ukoliko se kriza ne smiri, cijena goriva u Hercegovini mogla dosegnuti 3,50 KM (1,79 eura).

Dok Hrvatska pokušava održati stabilnost dvosedmičnim ciklusima regulacije, bosanskohercegovačko tržište ostaje prepušteno stihiji globalnih kretanja i lokalnih kalkulacija, pretvarajući svaki odlazak na pumpu u neizvjesnu finansijsku avanturu.

IZVOR: agencije, FMT FBIH, Slobodna Dalmacija