Obećavši 14 hiljada milijardi zajedničkih poslova na ruskom tlu, uz izgradnju na Aljasci načelno dogovorenog, iako strašno skupog tunela ispod Beringovog prolaza, Rusija smatra da se kupuje Trumpova podrška za Rusiji povoljno mirovno rješenje u Ukrajini. Ono, naravno i to je vrlo zabrinjavajuće, uključuje kršenje suvereniteta napadnute države i njezinog teritorijalnog integriteta. Trump je već pokazao da toga vrlo malo drži, a svakako je njegova administracija aktivno pomogla rušenju međunarodnog poretka i prava.

Donald Trump je još u prvom mandatu pokazao kako je spreman trgovati tuđim teritorijama. U nekim našim predviđanjima karakteristika njegovog drugog mandata, pozivajući se na tzv. historijski sporazum Srbije i Kosova koji je uključivao i djelomičnu zamjenu teritorija u sklopu normalizacije odnosa, još prije tri godine upozoravali smo na mogućnost sličnog ili još radikalnijeg pristupa u rješavanju ruske agresije na Ukrajinu ili izraelske na Palestinu, pa i konačnog rješenja Bosne i Hercegovine.

Nažalost, ta su se predviđanja ostvarila. Nismo, doduše, očekivali da će se ovaj čudak, osim trgovačkim, početi služiti i metodama prijetnji i to prema navodnim evropskim saveznicima, posebno u slučaju Grenlanda, a od nedavno i Islanda, te Kanade. U Kanadi čak i podupire secesionističke pokrete u saveznoj državi Alberti.

Britanski mediji, na bazi pisanja ukrajinskog „Kyiv Independenta“ i i ruskog „Moscow Independenta“ javljaju o ulozi izvjesnog Kirila Dimitrijeva, oligarha, predsjednika ruskog Investicijskog fonda i Putinovog specijalnog izaslanika za pregovore (nešto poput Trumpovog Stevea Wittkofa) koji, čini se, ima velike ovlasti kako bi za Rusiju izborio ukidanje sankcija i za nju povoljan mirovni plan sa Ukrajinom.

Tako je on Amerikancima ponudio finansijski aranžman, čiji detalji nisu poznati, od 14 biliona (hiljada milijardi) dolara u zajedničkim američko-ruskim projektima u Rusiji, čija realizacija ovisi o mirovnom planu za rat u Ukrajini, prema ruskim prijedlozima (uključivo i teritorijalne ustupke Ukrajine, odnosno priznanje rezultata agresije) i dizanju svih sankcija uvedenih nakon napada na Ukrajinu. Ovdje nije jasno radi li se samo o američkim ili predviđa i dizanje evropskih sankcija.

Posebno je važan aspekt povratka u SWIFT platni sistem i dostupnost trgovine u zapadnim valutama. Ovakav prijedlog pokazuje ranjivost ruske ekonomije, bez obzira na bilateralne aranžmane sa Kinom te prodavanjem prirodnih, hidrokarbonskih resursa ispod cijene kao i otpuštanja zlatnih rezervi. Zapravo i odgovara na pitanje zašto Rusija ne pomaže Iranu koji se nalazi pod teškom dvojnom agresijom, odnosno zašto sporazum dviju država ne uključuje i vojnu pomoć u odbrani. Naprosto, nema ekonomske snage, a i interesi leže negdje drugdje.

Rusija, zapravo, zbog potražnje za naftom i plinom čija je opskrba iz Zaljeva bitno poremećena, američko-izraelskom agresijom na Iran zarađuje. Bez obzira što je Iran pomogao Rusiji svojim dronovima i municijom u njezinom agresivnom ratu protiv Ukrajine. Isto tako, važnije je dobiti podršku Trumpove, naklonjene i poslovnim aranžmanima odane administracije (posebno ako „tu ima Trumpa i njegovih partnera“). Big job for boys (Trump i Musk) koji sadrži prijedlog je potvrdio „Detroit Times“. Obećavši 14 hiljada milijardi zajedničkih poslova na ruskom tlu, uz izgradnju na Aljasci načelno dogovorenog, iako strašno skupog tunela ispod Beringovog prolaza, Rusija smatra da se kupuje Trumpova podrška za Rusiji povoljno mirovno rješenje u Ukrajini. Ono, naravno i to je vrlo zabrinjavajuće, uključuje kršenje suvereniteta napadnute države i njezinog teritorijalnog integriteta. Trump je već pokazao da toga vrlo malo drži, a svakako je njegova administracija aktivno pomogla rušenju međunarodnog poretka i prava.

Londonski „The Economist“ je izvijestio da predloženi projekti uključuju rudarenje rijetkih zemljinih minerala, eksploataciju nafte i plina i na Arktiku, uz već spomenut tunel.  Ta business oriented logika po kojoj se o svemu može pregovarati, posebno o principima jasna je bila arapskim vlastodršcima u Zaljevu pa su ga podmićivali zlatnim avionima i hiljadama milijardi dolara reinvesticija u SAD, ali ju nisu prihvatili Iranci koje je Trump nazvao very good business people prošle godine kada se nadao sličnim poticajima iz Teherana. Iran je brutalno napadnut, a arapske zemlje Zaljeva nisu zaštićene iako su SAD-u dale svoju teritoriju za baze.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da Moskva nudi ekonomsku saradnju SAD-u, dodavši da tvrtke u objema zemljama iskazuju potencijalni interes za obnovom poslovnih veza. Peskov je ovo izjavio nakon što je Bloomberg tokom februara objavio kako među višim ruskim zvaničnicima kruži interni dokument u kojem se navode obnova pristupa Rusije platnim sistemima baziranima na dolaru kao dijela šire ekonomske saradnje. No, kremaljski megafon je zaključio kako smislena saradnja ovisi o mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine. Naravno, prema ruskom prijedlogu.

Bijela kuća još nije zauzela službeni stav, ali mediji navode da ukupan iznos od 14 biliona smatraju hiperboličnim kako bi se zadovoljilo Trumpa. Sam Trump je izjavio da taj iznos znatno nadmašuje BDP Rusije koji iznosi oko 2 hiljade milijardi dolara. Stoga se ovakva ulaganja, bez obzira koliki je udio Rusije, ne mogu smatrati realnima. Ovdje se ne treba zanemariti i važan motiv Rusije koji se tiče dizanja sankcija, pa je Dimitrijev posebno naglasio da će dizanje sankcija donijeti koristi SAD jer Rusija već dulje vrijeme tvrdi da su američke kompanije zbog sankcija izgubile više od 300 milijardi dolara. Je li to istina, teško je provjeriti, ali za Trumpove uši dobro zvuči. Na koncu, i ne treba biti 14 hiljada milijardi, dovoljno je par hiljada za Trumpove i poslove njegovih prijatelja i rodbine. Ukrajinski, a time i svačiji drugi suverenitet i teritorijalni integritet u ovakvim se dogovorima daje pod cijenu. Kao kada se prodaje stari auto za nov.