Dok izraelska vojska probija granicu pod izgovorom stvaranja „tampon zone“, Hezbolah odgovara prekidom šutnje i objavom otvorenog rata. Od ruševina Bejruta do zapaljenih baza u Bahreinu, sukob se širi nezaustavljivom brzinom

Nakon višemjesečne krhke tišine, Bliski istok ponovo ključa. Izraelske trupe, potpomognute tenkovima i teškom mehanizacijom, započele su u utorak prodor dublje u teritoriju južnog Libana. Ovaj potez, koji izraelski ministar odbrane Israel Katz opisuje kao neophodnu mjeru za „sprječavanje napada na pogranična naselja“, gurnuo je region u četvrti dan intenzivnog sukoba koji prijeti da preraste u totalni rat.

Izraelska vojska (IDF), koja je prema izvještajima već držala određene položaje unutar Libana kršeći sporazum o prekidu vatre iz 2024. godine, sada je značajno proširila svoje prisustvo. Kontingent sastavljen od tenkova i buldožera napredovao je iz izraelskog pograničnog grada Metula prema oblasti Tal al-Nahas u blizini Marjayouna.

Izraelski vojni vrh potvrdio je da snage 91. divizije operišu u južnom Libanu s ciljem uspostavljanja „tampon zone“. Prema njihovim riječima, cilj je osigurati sjeverni Izrael od projektila Hezbolaha koji su počeli padati u ponedjeljak. Istovremeno, IDF je izdao naredbu za hitnu evakuaciju stanovnika iz više od 30 gradova i sela u južnom Libanu, što je izazvalo novi talas izbjeglica.

Libanska milicija Hezbolah, koja je izašla oslabljena i bez jasnog vodstva iz sukoba 2024. godine, mjesecima je trpila izraelska bombardovanja bez direktnog odgovora. Međutim, ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija u zajedničkoj ofanzivi Izraela i Sjedinjenih Američkih Država promijenilo je sve.

U ponedjeljak je Hezbolah iznenada otvorio vatru na izraelske položaje, nazivajući to „činom osvete“. Jedan od lidera grupe izjavio je u utorak da je „era strpljenja završena“ i da im nije preostala nijedna druga opcija osim povratka otporu. Poruka iz Bejruta je jasna: „Ako Izrael želi otvoreni rat, neka bude otvoreni rat.“

Dok se izraelski tenkovi kreću ka sjeveru, regularna libanska vojska, koja je prema mirovnim sporazumima bila zadužena za kontrolu ovog područja, počela je evakuaciju svojih položaja duž granice. Video snimci na društvenim mrežama prikazuju libanske trupe kako se povlače, ostavljajući prostor za direktan sukob IDF-a i Hezbolaha.

Humanitarna situacija u zemlji je alarmantna. Libanske vlasti navode da je broj interno raseljenih osoba već premašio 29.000, mada se vjeruje da je stvarna cifra mnogo veća. U Bejrutu, porodice koje su pobjegle iz južnih predgrađa spavaju pod vedrim nebom, noseći sa sobom samo najosnovnije stvari. Mnogi su već ranije imali isplanirane rute za bijeg, svjesni da mir iz 2024. godine nikada nije bio čvrst.

Izraelski ministar odbrane Katz upotrijebio je oštru metaforu kako bi objasnio trenutnu vojnu strategiju. „Obezglavili smo iransku hobotnicu [ubistvom Hamneija], a sada radimo na tome da joj smrvimo i odsječemo krake,“ izjavio je Katz, aludirajući na proiranske milicije u Palestini, Jemenu, Iraku i Libanu.

Do utorka u podne, Izrael je izvijestio o više od 160 napada na ciljeve Hezbolaha. Osim vojnih položaja, na meti su se našle i institucije povezane s civilnim krilom pokreta, uključujući televiziju Al Manar, radio Al Nur i mikro-kreditnu fondaciju Qard al Hassan, koju Izrael smatra paravanom za finansiranje terorizma.

Sukob u Libanu nije izolovan incident, već dio šireg regionalnog požara koji zahvata ključne tačke Bliskog istoka. Dok izraelski tenkovi napreduju na jugu, tenzije su kulminirale potvrdom Saudijske Arabije o napadu dronom na američku ambasadu u Rijadu, što je izazvalo manji požar i materijalnu štetu.

Istovremeno, Iranska revolucionarna garda tvrdi da je izvela razoran napad na američku bazu u Bahreinu koristeći desetine dronova i projektila, ciljajući komandne zgrade i skladišta goriva. Na ove provokacije oštro je reagovao Donald Trump, najavljujući brzu odmazdu za napade na američke interese i ostavljajući otvorenom mogućnost raspoređivanja dodatnih kopnenih trupa ukoliko situacija to bude zahtijevala.

Izraelska avijacija u međuvremenu nastavlja s intenzivnim bombardovanjem Bejruta i strateških oblasti oko rijeke Litani, tvrdeći da ranija obećanja Libana o demilitarizaciji tog pojasa nisu ispunjena. Na upite o krajnjim granicama ove ofanzive, izraelski vojni vrh ostaje nedorečen, navodeći samo da je primarni cilj potpuna zaštita sjevernog Izraela, što ostavlja prostor za dalju eskalaciju i potencijalnu dugotrajnu okupaciju libanske teritorije.

Predsjednik Libana i bivši vojni komandant Joseph Aoun sastao se s ambasadorima „Kvinteta“ (SAD, Francuska, Saudijska Arabija, Egipat i Katar) u nadi da će izdejstvovati novi prekid vatre. Ipak, situacija na terenu mu ne ide u prilog. Aoun je dekretom zabranio vojne aktivnosti Hezbolaha i lansiranje raketa s libanske teritorije, ali taj potez ima mali značaj dok Hezbolah i dalje kontroliše značajne resurse i uživa podršku Teherana.

Veći dio libanskog društva kritikuje Hezbolah zbog uvlačenja zemlje u još jedan razorni rat, drugi u posljednje dvije godine. Međutim, s izraelskim trupama koje se utvrđuju na libanskom tlu, strahuje se da će Hezbolah to iskoristiti kao savršen izgovor za zadržavanje oružja i nastavak „otpora“.

Izraelska avijacija nastavlja bombardovati Bejrut i oblasti oko rijeke Litani, tvrdeći da demilitarizacija koju je Liban proglasio u januaru nije bila stvarna. Na pitanje novinara koliko duboko izraelska vojska planira ići, vojni portparol Effie Defrin ostao je nedorečen, navodeći samo da je naređenje „proširenje operacija do potpune zaštite stanovništva sjevernog Izraela“.

Dok se borbe intenziviraju, Liban se ponovo nalazi na rubu ponora, uhvaćen između izraelske vojne nadmoći i Hezbolahove ideološke nepokolebljivosti, dok međunarodna zajednica s zebnjom posmatra razvoj događaja koji bi mogao trajno redefinisati mapu Bliskog istoka.