Analiza austrijske Dokumentacijske ustanove za politički islam upozorava na pojavu takozvanog „populističkog islamizma“, koji, prema autorima izvještaja, koristi narative o diskriminaciji i osjećaj zajedničkog identiteta kako bi mobilizirao pristalice i produbio društvene podjele. U izvještaju se navodi da pojedine grupe kombinuju ulične propovijedi, internet kampanje i lokalne mreže kako bi mladim muslimanima ponudile ideološki zatvoren pogled na svijet i suprotstavile ga liberalno-demokratskom poretku
Nova analiza austrijske Dokumentacijske ustanove za politički islam upozorava na pojavu takozvanog „populističkog islamizma“, koji, prema autorima izvještaja, nastoji produbiti društvene podjele i mobilizirati mlade muslimane kroz osjećaj zajedničkog identiteta i narativ o diskriminaciji.
Agitiranje protiv „sistema“ kojem se ne želi pripadati, borba protiv navodnih ugnjetavača i naglašavanje snažnog osjećaja zajedništva, sve su to, kako se navodi, karakteristike političkog populizma. Upravo takve obrasce, tvrdi se u novom izvještaju, moguće je prepoznati i u određenim islamističkim krugovima.
U dvanaestostraničnom izvještaju, autor Lucian Reinfandt, doktor arapskih i islamskih studija, analizira fenomen koji naziva populističkim islamizmom. Riječ je, prema njegovim riječima, o grupama koje se „u javnosti predstavljaju kao glas diskriminirane muslimanske manjine u neprijateljskom, jer nemuslimanskom, većinskom društvu“.
Takve organizacije, navodi se, kombinuju ulične propovijedi, internetski sadržaj i lokalne mreže kako bi mlade muslimane uključile u ideološki zatvoren pogled na svijet. Njihove mete kritike su, prije svega, većinsko društvo koje predstavljaju kao represivno i antimuslimansko, ali i obrazovne institucije, nevladine organizacije pa čak i muslimani koji su integrirani u društvo i žive, kako se to u izvještaju naziva, „sistemski islam“.
„U središtu je religijski definiran poseban identitet ummeta, koji se jasno distancira od sekularne liberalne demokratije i, u evropskom kontekstu, od većinskog društva“, navodi Reinfandt, čije je istraživanje usmjereno na politički ekstremizam i religijske pokrete.
Autori izvještaja pritom naglašavaju da se termin „populistički islamizam“ ne odnosi na legitimni politički angažman muslimana u demokratskim društvima. Naprotiv, navodi se da takvi pokreti često koriste stvarne probleme i osjećaj nepravde kako bi produbili podjele u društvu.
Kao primjer u izvještaju se navodi inicijativa Cage Austria, koja se prvobitno bavila slučajevima kršenja građanskih prava u okviru takozvanog „rata protiv terorizma“ nakon 2001. godine. Organizacija je, između ostalog, oštro kritizirala policijske racije protiv osoba osumnjičenih za veze s Muslimanskim bratstvom 2020. godine, kao i nedavne pretrese u prostorijama propalestinskog udruženja Dar Al Janub.
Prema izvještaju, način na koji Cage komunicira stvara dojam da policijska represija nije usmjerena protiv osoba zbog sumnje na povezanost s islamističkim krugovima, nego isključivo zato što su muslimani.
S druge strane, Cage optužuje Dokumentacijsku ustanovu za političku pristrasnost i antimuslimanski pristup. Organizacija tvrdi da je „ideološki obojen“ izvještaj te institucije bio jedan od povoda za policijske akcije protiv Dar Al Januba. „Ono što se ovdje događa dio je evropskog napada na propalestinske i anticionističke glasove“, poručuju iz Cagea.
Dokumentacijska ustanova, međutim, tvrdi da kod te organizacije postoji „povremena bliskost s idejama i pojedincima iz islamističkog spektra“. U izvještaju se također navodi da i desni populizam i islamistički populizam dijele određene obrasce političke komunikacije, prije svega zamjenu racionalne političke rasprave moralnom indignacijom i pojednostavljivanje složenih društvenih konflikata kroz traženje krivaca u elitama, medijima ili političkim protivnicima.
Slične kritike pojavljivale su se i tokom političke kampanje protiv političkog islama u Austriji, naročito u vrijeme kada je vladu predvodio tadašnji kancelar Sebastian Kurz. Tada je veliku pažnju javnosti izazvala i takozvana „karta islama“, projekt Univerziteta u Beču, koji je kasnije revidiran u saradnji s Dokumentacijskom ustanovom za politički islam. Oko tog projekta i danas se vode pravni sporovi zbog navodnih povreda zaštite podataka.
Udruženje Dar Al Janub također je tvrdilo da je na toj karti označeno kao neprijateljska meta, što je, prema njihovim riječima, dovelo do prijetnji i napada. Međutim, organizacija je kontroverzna i u lijevim, antifašističkim krugovima.
Naime, njihov prethodni organizacijski okvir Sedunia 2003. godine prekinuo je komemoraciju žrtvama novembarskih pogroma, a tom prilikom došlo je i do fizičkih napada. Dodatne kontroverze izazvala je objava iz 2021. godine kada je jedan od predstavnika Dar Al Januba objavio fotografiju s Ismail Haniyeh.
Zbog toga je, nakon prijave koju je podnijela Austrijska narodna stranka (ÖVP), protiv tog udruženja pokrenuta istraga.
IZVOR: Der Standard
