Ovakav potez bio bi u suprotnosti s međunarodnim pravom, koje zabranjuje konfiskaciju okupirane teritorije, te bi dodatno produbio „kršenje globalne jurisdikcije“ na koje je 2024. godine ukazao Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija, ocijenivši da izraelska vojna okupacija Zapadne obale „poprima karakter trajne aneksije“

Izraelska vlada odobrila je u nedjelju prijedlog kojim se dijelovi Zapadne obale registruju kao „državna imovina“, što predstavlja presedan od početka izraelske vojne okupacije palestinske teritorije 1967. godine. Odluku je objavio izraelski javni servis Kan, navodeći da je cilj mjere proširenje izraelske kontrole nad tim područjem na štetu Palestinske uprave (PA) i daljnje napredovanje ka aneksiji Zapadne obale.

Mjeru su zagovarali ministar finansija Bezalel Smotrich, krajnje desni nacionalista, ministar odbrane Israel Katz i ministar pravde Yariv Lavin, obojica članovi konzervativne stranke premijera Benjamin Netanyahu, koji traži reizbor na izborima zakazanim za oktobar. U zajedničkom saopćenju, do kojeg je došao Jerusalem Post, trojica ministara naveli su da odluka podrazumijeva „registraciju opsežnih područja Zapadne obale koja pripadaju državi, u ime države“.

Prema riječima Katza, proglašenje trajnog vlasništva nad zemljištem na Zapadnoj obali, što bi proizašlo iz njegove registracije u Izraelu, garantira „kontrolu i punu slobodu djelovanja Države Izrael na tom području“. Smotrich je pozdravio odluku riječima: „Revolucija naseljavanja se nastavlja i jačamo kontrolu nad svakim dijelom naše zemlje“, aludirajući na teritoriju između rijeke Jordan i Sredozemnog mora.

Izraelske naseljeničke organizacije poput Regavim poručile su da ova odluka „jasno pokazuje“ ko „posjeduje“ teritoriju. Riječ je o mjeri koja prijeti daljnjem širenju jevrejskih naselja na prostoru koji, zajedno s Istočnim Jerusalemom i Pojasom Gaze, međunarodno pravo predviđa kao temelj buduće palestinske države.

Sporazumi iz Osla iz 1993. godine podijelili su Zapadnu obalu na tri zone, predviđajući ograničenu kontrolu Palestinske uprave nad zonama A i B, dok je Izraelu, teoretski privremeno, dodijeljena civilna i vojna kontrola nad zonom C, koja obuhvata oko 60 posto teritorije. Prema navodima Al Jazeere, novom mjerom izraelskoj vojsci nalaže se da do 2030. godine registruje 15 posto zone C. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Palestinsku upravu da „provodi nezakonite procedure registracije zemljišta“, odbacujući, kako su naveli, „dezinformacije“ koje šire „huškačke strane“.

Ovakav potez bio bi u suprotnosti s međunarodnim pravom, koje zabranjuje konfiskaciju okupirane teritorije, te bi dodatno produbio „kršenje globalne jurisdikcije“ na koje je 2024. godine ukazao Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija, ocijenivši da izraelska vojna okupacija Zapadne obale „poprima karakter trajne aneksije“.

Prošle sedmice izraelski sigurnosni kabinet odobrio je i mjeru kojom se olakšava kupovina palestinskog zemljišta radi izgradnje naselja, čime se dodatno proširuje izraelska jurisdikcija nad područjima koja su prema sporazumima iz Osla predviđena za Palestinsku upravu. Osam zemalja s muslimanskom većinom, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar, Pakistan i Egipat, osudilo je taj potez kao nezakonito nametanje izraelskog suvereniteta.

Ured predsjednika Palestinske uprave Mahmoud Abbas ocijenio je izraelske odluke kao „de facto aneksiju“ Zapadne obale, pozivajući Vijeće sigurnosti UN-a da zaustavi izraelsko nepoštivanje međunarodnih rezolucija koje zabranjuju širenje naselja. Hamas je saopćio da je cilj mjere „krađa i judaizacija zemlje“ od strane „nelegitimne okupacione sile“.

Potpuna aneksija Zapadne obale deklarirani je cilj više članova vladajuće koalicije formirane 2022. godine, kada je savez s krajnje desnim strankama, predvođenim i podržanim od strane doseljenika, omogućio Netanyahuu da ostane na vlasti. Iako je Bijela kuća verbalno izrazila protivljenje, Washington do sada nije poduzeo konkretne korake protiv širenja naselja.

Prema izraelskoj organizaciji protiv okupacije Peace Now, aktuelna vlada ubrzala je izgradnju naselja bez presedana. Odluka donesena u nedjelju poništava presudu vojnog suda kojom je nakon 1967. godine zamrznuta registracija zemljišta, te, prema navodima Peace Nowa, faktički znači preuzimanje kontrole nad oko 83 posto zone C, odnosno približno 50 posto ukupne Zapadne obale. Svako zemljište za koje Palestinci ne uspiju dokazati vlasništvo „u skladu sa strogim zahtjevima koje postavlja Izrael“ moglo bi biti proglašeno „državnom imovinom“.

U međuvremenu, izraelska vojska izvela je više napada na Gazu u kojima je, prema lokalnim vlastima, poginulo najmanje 11 osoba. Jedan od najtežih napada dogodio se u sjevernom dijelu Džabalije, gdje je projektil pogodio šatorsko naselje raseljenih, usmrtivši najmanje četiri osobe, dok Palestinski crveni polumjesec navodi da je broj žrtava u tom incidentu šest. U odvojenom granatiranju u Khan Younisu, na jugu Pojasa Gaze, poginulo je još pet osoba.

Prema izjavama svjedoka, izraelski dronovi spriječili su medicinske ekipe da dođu do žrtava. Vlasti u Gazi navode da je od početka formalnog primirja u oktobru poginula 601 osoba, dok Izrael tvrdi da su u istom periodu u Gazi poginula četiri njegova vojnika.

Izraelska vojska saopćila je u subotu da je grupa naoružanih muškaraca prešla takozvanu Žutu liniju, koja razdvaja izraelski kontrolirani dio enklave, te se „skrila među ruševinama“ u blizini izraelskih trupa. Vojnici su, kako tvrde, otvorili vatru i ubili najmanje dvojicu osumnjičenih, koji su, prema njihovim riječima, „najvjerovatnije izašli iz podzemne infrastrukture“.

Vojni izvori koje citiraju Reuters i Haaretz naveli su da su nedjeljni napadi bili „odgovor“ na „očiglednu agresiju“ prethodnog dana, za koju optužuju Hamas, te da su operacije bile „precizne“ i u skladu s međunarodnim pravom.

Primirje je u oktobru posredovala administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, čime je okončano masovno izraelsko bombardiranje i omogućena kontrola izraelskih snaga nad polovinom enklave, iz koje bi se trebale povući nakon razoružanja Hamasa. Uprkos sporazumu, izraelske vlasti gotovo svakodnevno nastavljaju vojne operacije, dok palestinske frakcije optužuju Izrael za kršenje dogovorenih odredbi. Prema posljednjim podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, od sedmog oktobra 2013. godine, dana kada je Izrael pretrpio najveći napad u svojoj novijoj historiji, u izraelskoj ofanzivi poginulo je najmanje 72.061 stanovnika Gaze.

IZVOR: El Pais