Kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, Bosna i Hercegovina je privlačila zanimanje mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i pažnju pseudonaučnika i lovaca na blago. To je već prvih godina okupacije rezultiralo iznošenjem spomenika kulture s prostora Bosne i Hercegovine. Takvo je stanje ubrzalo je ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja: prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. februara 1888. godine. Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za direktora Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hörmanna.

Osnovan 1888. godine, Zemaljski muzej je najstarija moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u zemlji. Prva ideja o osnivanju muzeja seže još u polovinu 19. stoljeća, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom carstvu. Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti.

Austro-Ugarska je okupirala Bosanski pašaluk 1878. godine, donijevši nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.

Kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, Bosna i Hercegovina je privlačila zanimanje mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i pažnju pseudonaučnika i lovaca na blago. To je već prvih godina okupacije rezultiralo iznošenjem spomenika kulture s prostora Bosne i Hercegovine.

Takvo je stanje ubrzalo je ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja: prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. februara 1888. godine. Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za direktora Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hörmanna.

Prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten, u tadašnjem centru grada, ubrzo je postao suviše skučen i nepodesan za zbirku koja je rasla, pa je 1909. godine počela izgradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i Botaničkog vrta, koji je završen i otvoren 1913. Dugo vremena bio je to jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten i danas.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 138. rođendan poslaviti će, već tradicionalno, zajedno s posjetiteljima. Uz stalne izložbene postavke na sva tri odjeljenja, pripremili su i dodatni sadržaj za sve uzraste. Program počinje danas od 10 sati i traje do 22. Među sadržajima koji su pripremljeni izdvajaju se promocije Glasnika Zemaljskog muzeja, predavanja, otvaranje sobe sa Hagadom, projekcije dokumentarnih filmova, kao i radionice za djecu.

Među rođendanskim sadržajima posebno se izdvaja promocija knjige „Sufi Oručev mesdžid ili Hamza-Begova džamija u Tešnju – s razmatranjima o čifluku Jablanica i Čagljevići“, autora prof.dr.sc. Mirze Hasana Ćemana. Naime, iz historijskih izvora saznaje se da je 1530. ili između 1530. i 1540. godine u „podnožju“ tešanjske tvrđave jedan manji feudalac poznat pod imenom Oruč podigao svoj manji mesdžid koji je služio i kao tekija. Kako je Oruč bio sufija, tj., pripadnik nekog od derviških redova, navedeni mesdžid određen je kao Sufi Oručev mesdžid. Historijski izvor iz 1850./1851. godine potvrđuje da je stari Sufi Oručev mesdžid nešto kasnije prozvan Hamza-begovom džamijom. Autor knjige smatra da je u dosadašnjim istraživanjima važnost ličnosti sufije Oruča za razvoj Tešnja bila dosta zanemarena. Knjiga o Sufi Oručevom mesdžidu predstavlja historiju razvoja grada Tešnja promatranu kroz utemeljenje i razvoj spomenutog mesdžida, odnosno Hamza-begove džamije.