Izrael do sada zadržao kontrolu nad oko 53 posto teritorije Gaze, uključujući plodna poljoprivredna područja, a stotine palestinskih pritvorenika ostaju u izraelskim zatvorima.

U trenutku kada je krhko primirje između Izraela i Hamasa svakodnevno izloženo novim izazovima, palestinski pokret iz Gaze poslao je dosad najdalekosežniju ponudu za okončanje sukoba. Prema informacijama koje je Middle East Eye dobio od visokog palestinskog zvaničnika uključenog u pregovore, Hamas je prošle sedmice u Kairu predstavio prijedlog o dugoročnom prekidu vatre pod uslovom da se izraelske trupe potpuno povuku iz Pojasa Gaze.

Riječ je o inicijativi koja bi, ako bude prihvaćena, u potpunosti redefinirala sigurnosnu sliku na terenu. Hamas je, prema tvrdnjama izvora, spreman „zakopati oružje“ i obustaviti sve operacije na period od sedam do deset godina, u okviru dugog primirja. Ovaj aranžman garantirale bi države posrednice, Egipat, Katar i Turska, s direktnom ulogom u nadzoru provođenja sporazuma.

Ponuda dolazi nakon više od dvije godine rata koji je devastirao infrastrukturu Gaze, raselio stotine hiljada ljudi i ostavio ogromne humanitarne posljedice. Iako je Hamas ranije kategorično odbijao predati oružje bilo kome osim demokratski izabranoj vlasti nezavisne palestinske države, nova inicijativa odnosi se isključivo na Gazu i predstavlja, kako izvor tvrdi, „pragmatičan pokušaj da se stvore uslovi za obnovu života“.

Zvaničnik je naglasio da se promjena desila i zbog nove dinamike u regionalnoj diplomatiji, posebno u Egiptu, koji sada insistira da prelaz Rafah mora biti otvoren u oba smjera kako bi se omogućio povratak raseljenih stanovnika Gaze. Izrael to i dalje blokira.

Na Doha Forumu, katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman Al Thani upozorio je da se proces nalazi u „kritičnoj fazi“, uz ključni uslov — potpuno povlačenje izraelskih snaga. Iako je primirje tehnički na snazi od oktobra, izraelski napadi su nastavljeni. Palestinske vlasti bilježe više od 600 kršenja prekida vatre, u kojima je poginulo najmanje 360 osoba.

Izrael istovremeno zadržava kontrolu nad oko 53 posto teritorije Gaze, uključujući plodna poljoprivredna područja, a stotine palestinskih pritvorenika ostaju u izraelskim zatvorima, među njima i politički lideri glavnih frakcija.

Dodatnu komplikaciju predstavlja plan američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji predviđa formiranje Međunarodnih stabilizacionih snaga (ISF) i tehnokratske palestinske vlade. Iako Washington očekuje raspoređivanje prve kontingente trupa početkom naredne godine, u praksi još ne postoji dogovor o sastavu, mandatu ni lokacijama raspoređivanja.

„Nijedna država ne želi slati vojnike bez jasne misije“, rekao je palestinski izvor, ističući da je gotovo sve još uvijek u fazi nacrta.

Istovremeno, prema navodima izvora, Trumpove nedavne poruke izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu nagovještavaju rastuće nesuglasice unutar američko-izraelskog odnosa. Posebno je odjeknula inicijativa američkog izaslanika Stevea Witkoffa da se ponudi amnestija grupi Hamasovih boraca blokiranih u Rafi, prijedlog koji je Izrael odbacio.

U Gazi raste frustracija zbog izraelskih upada i kontinuirane okupacije. Ipak, Hamasov zvaničnik tvrdi da je prijedlog primirja motiviran prvenstveno željom da se okončaju masakri i razaranja.

„Ovo su teški dani, ali i to je samo jedan trenutak u dugoj borbi“, rekao je. „Izrael se neće povući samo zato što Trump to traži, ali vjerujemo da naš narod može stvoriti uslove koji će ga na to natjerati.“

Upitan jesu li Palestinci ponovo ostavljeni bez arapske podrške, zvaničnik je bio jasan:

„Poslije Allaha, oslanjamo se samo na sebe. Palestinski narod neće se predati niti odustati.“

Dok pregovori ulaze u novu fazu, ostaje otvoreno pitanje može li Hamasova ponuda za dugoročno primirje postati osnova za stabilizaciju Gaze ili će ostati još jedna propuštena prilika u beskrajnom krugu ratova i kratkotrajnih prekida vatre.

U svakom slučaju, ono što se dešava u narednim sedmicama moglo bi odrediti političku i humanitarnu budućnost više od dva miliona ljudi u Pojasu Gaze.