Ujedinjene nacije i multilateralne institucije gube legitimitet i sposobnost djelovanja. Humanitarni sistem ulazi u fazu u kojoj je broj ljudi kojima je potrebna pomoć veći nego ikad, dok su resursi sve manji

Globalni sistem humanitarne pomoći nalazi se u najdubljoj finansijskoj krizi od svog nastanka. Prema najnovijem izvještaju organizacija Ljekari bez granica (MSF) i Instituta za studije o konfliktima i humanitarnoj akciji (IECAH), 2024. godina donijela je najveći pad humanitarnih izdvajanja ikada zabilježen , gotovo pet milijardi dolara manje nego 2023, odnosno oko 10 posto ukupnih sredstava. Nakon decenija stalnog rasta, tokom kojih su izdvajanja porasla sa 7,2 milijarde dolara 1998. na rekordnih 46,1 milijardu u 2022. godini, trend se dramatično preokrenuo.

Procjene za 2025. još su sumornije. U trenutku dok se globalne krize intenziviraju, a broj žarišta sukoba i ranjivih populacija raste, međunarodni donatori ubrzano smanjuju svoje doprinose. Posebno se izdvaja politika Sjedinjenih Američkih Država, koje su zatvorile USAID, ključnu agenciju zaduženu za humanitarnu i razvojnu pomoć, čime je dodatno produbljena postojeća finansijska rupa. Ipak, pad nije započeo s ovom odlukom; trend smanjivanja bio je vidljiv i ranije, ali ga je američko povlačenje učinilo daleko pogubnijim.

Izvještaj donosi i oštru ocjenu međunarodne političke klime, u kojoj Ujedinjene nacije i multilateralne institucije gube legitimitet i sposobnost djelovanja. Humanitarni sistem, navodi se, ulazi u fazu u kojoj je broj ljudi kojima je potrebna pomoć veći nego ikad, dok su resursi sve manji.

Posebno dramatične posljedice osjećaju sektori poput primarne zdravstvene zaštite, prevencije malarije, borbe protiv HIV-a i tuberkuloze, te programi za liječenje pothranjenosti i pružanje osnovnih reproduktivnih zdravstvenih usluga.

Jedan od najupečatljivijih primjera je SomaliJa, gdje je nakon povlačenja američkih sredstava došlo do nekontroliranog širenja malarije. Nedostatak lijekova, opreme i protokola za rano otkrivanje bolesti rezultirao je krizom koju lokalni zdravstveni sistemi ne mogu amortizirati.

Istovremeno, fokus međunarodne javnosti koncentriran je na rat u Ukrajini i humanitarnu katastrofu u Gazi, gdje je 2024. godine došlo do naglog rasta donacija. Palestinski teritoriji postali su najveći pojedinačni primalac pomoći, s rastom od 51 posto u odnosu na prethodnu godinu. No i ovaj talas solidarnosti, upozoravaju humanitarne organizacije, već slabi. Ukrajina je drugu godinu zaredom zabilježila pad, ukupna sredstva su smanjena za četvrtinu, dok je Sirija pala ispod polovine nivoa iz 2023. godine.

Usred ovih dramatičnih oscilacija, u potpunosti je potisnuta jedna od najvećih humanitarnih katastrofa današnjice, rat u Sudanu. Zemlja je zahvaćena višestrukim sukobima, uz ogromne talase izbjeglica, širenje bolesti i gotovo potpunu devastaciju ključne infrastrukture. Prema ocjenama humanitarnih organizacija, Sudan je najzapostavljenija velika kriza današnjice, iako broj ljudi kojima je potrebna pomoć raste svakim mjesecom.

Podaci iz izvještaja pokazuju i znatne promjene među najvećim donatorima. Samo četiri od dvadeset ključnih finansijera povećala su izdvajanja za više od pet posto, među njima prednjače Saudijska Arabija, Ujedinjeno Kraljevstvo i posebno Južna Koreja, koja je povećala doprinos za čak 247 posto. Nasuprot tome, Njemačka i Kanada prepolovile su svoje donacije u odnosu na 2022. godinu, dok je budžet SAD-a smanjen za 1,7 milijardi dolara.

Sve te brojke, upozoravaju humanitarci, imaju svoje ljudsko lice. U mnogim kriznim područjima sve je više napada na humanitarne i medicinske timove, pri čemu su, prema dostupnim podacima,  najčešći počinitelji upravo državne snage. Posebno stradavaju lokalni radnici, koji rade u najtežim uslovima i često bez adekvatne zaštite. Svjedočanstva medicinskog osoblja iz Gaze pokazuju da nijedna zdravstvena ustanova tokom protekle godine nije bila sigurna, te da se dostupna pomoć jedva probija do onih kojima je najpotrebnija.

Prema upozorenjima iz izvještaja, 2025. godina mogla bi donijeti još snažnije rezove. Ukoliko se trend nastavi, međunarodni humanitarni sistem suočit će se s posljedicama koje prelaze finansijske okvire, sa gubitkom povjerenja, urušavanjem osnovnih zdravstvenih programa i dramatičnim rastom patnje među najranjivijim populacijama svijeta.

IZVOR: ABC