Sedam dana. To je rok koji je američki predsjednik Donald Trump postavio svom ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom da odgovori na mirovni plan od 28 tačaka koji su izradili Washington i Moskva

Američki predsjednik Donald Trump postavio je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom ultimatum: do Dana zahvalnosti Kijev mora odlučiti prihvata li nacrt mirovnog plana nastalog u koordinaciji Washingtona i Moskve. Plan predviđa dramatične ustupke Rusiji, teritorijalne, političke i vojne, ostavljajući ukrajinskom vodstvu gotovo nemoguć izbor između „gubitka dostojanstva” ili „gubitka ključnog partnera”.

„Četvrtak je prikladno vrijeme“, poručio je Donald Trump u intervjuu za Fox Radio, objasnivši da ukrajinska strana do Dana zahvalnosti treba dati svoj odgovor na prijedlog koji bi, ako bude prihvaćen, preokrenuo političku mapu istočne Evrope. Američki predsjednik, koji je tokom kampanje obećao da će „rat okončati prvog dana u Bijeloj kući“, prvi put je javno govorio o detaljima dokumenta koji je američki državni sekretar za vojsku Dan Driscoll uručio Zelenskom tokom posjete Kijevu.

Prema planu, Ukrajina bi morala pristati na smanjenje svojih oružanih snaga, formalno se odreći NATO integracija, te Rusiji prepustiti velike teritorijalne cjeline uključujući Donjeck, Krim i Luhansk, dok bi Herson i Zaporožje ostali u svojevrsnom „zamrznutom statusu“. Trump tvrdi da je „realan trenutak“ da se okonča ono što naziva „četverogodišnjim krvoprolićem“.

„Putin želi završiti rat. On ne želi više rata. Već je kažnjen“, rekao je američki predsjednik, dodajući kako Ukrajina „ionako gubi teritorije“ i da „rat svakako ne ide u njenom smjeru“. Istovremeno je naglasio da ostaju na snazi oštre sankcije Rusiji, posebno one koje pogađaju naftni sektor, te da će „ostati vrlo snažne“ jer se, kako kaže, „ruska ekonomija u potpunosti zasniva na nafti“.

Nekoliko sati nakon Trumpove izjave, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se naciji dramatičnim tonom. Govorio je o „jednom od najvećih pritisaka“ na Ukrajinu od početka rata i upozorio da zemlja ulazi u period odluka koje mogu trajno promijeniti njenu sudbinu.

„Možemo izgubiti dostojanstvo ili izgubiti ključnog partnera“, rekao je Zelenski, jasno aludirajući na SAD, čiju vojnu, finansijsku i političku podršku Ukrajina smatra temeljem svoje odbrane.

Zelenski je naglasio kako je i dalje čvrsto vezan zakletvom da će braniti suverenitet i teritorijalni integritet zemlje. „Za mene ovo nije protokolarna formalnost… To je zakletva. I nikada je neću iznevjeriti.“ Ipak, najavio je da će Kijev nastaviti „mirne i konstruktivne“ razgovore s Washingtonom, obećavajući da će se truditi da Rusiji ne da argument da je Ukrajina ta koja blokira diplomatiju.

Zelenski je poručio da postoje najmanje dvije tačke koje Ukrajina nikada ne smije napustiti: dostojanstvo i sloboda Ukrajinaca. „Sve ostalo ovisi o njima“, rekao je predsjednik, naglašavajući da u pripremi odgovora neće praviti ustupke koji bi ukrajinski narod ostavili poniženim ili nebranjenim.

Ukrajinski predsjednik je dodatno upozorio da će sljedećeg tjedna Rusija pojačati napade, računajući na to da će pritisak zime i unutrašnjih rasprava oslabiti Kijev. Pozvao je političke stranke, institucije i građane da izbjegavaju unutrašnje sukobe: „Jedinstvo nam je potrebno više nego ikad… Prestanite s političkim igrama. Država mora raditi.“

Objavljeni elementi mirovnog plana pokazali su da Washington računa na radikalnu promjenu ukrajinske pozicije kako bi rat bio zaustavljen.

Prema dokumentu: Ukrajina bi se odrekla članstva u NATO-u, unoseći tu odluku u svoj ustav.

NATO bi se obavezao da neće primiti Ukrajinu.

Ukrajinska vojska bila bi smanjena na oko 600.000 vojnika.

Krim, Donjeck i Luhansk bili bi priznati kao područja pod ruskom kontrolom.

Herson i Zaporožje ostali bi u režimu „zamrznutog sukoba“ prema postojećim linijama fronta.

Dijelovi Donbasa pod ukrajinskom kontrolom postali bi demilitarizirana tampon zona pod međunarodnim nadzorom.

Ukrajina bi dobila američko vođene sigurnosne garancije, iako bez preciziranih mehanizama aktiviranja.

Plan uključuje i rekonstrukcijski paket, djelomično finansiran zaplijenjenom ruskom imovinom, te postepenu reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju ako se pridržava sporazuma.

Za mnoge analitičare, riječ je o najradikalnijem prijedlogu od početka ruske invazije i dokumentu koji testira granice ukrajinske političke izdržljivosti.

Zelenski je u obraćanju zahvalio evropskim državama na „kontinuiranoj i hrabroj podršci“, naglasivši da Ukrajina „služi kao štit koji čuva kontinent od ruskih ambicija“. Kijev se generalno boji da bi prihvatanje američko-ruskog plana moglo oslabiti evropske mehanizme sigurnosne saradnje, posebno ako EU ne bude uključena u pregovore.

Za Ukrajinu, evropska pozicija može biti ključna u narednim danima: ako EU ostane jedinstvena, to Zelenskom daje dodatnu snagu u pregovorima sa SAD-om. „Biće mi mnogo lakše postići pristojan mir ako znam da iza mene stoji narod Ukrajine“, poručio je Zelenski.

Trump tvrdi da rok nije „apsolutan“, ali ga naziva „razumnim i prikladnim“. U pozadini se krije želja da američki predsjednik pokaže odlučnost pred domaćom javnošću, dok istovremeno demonstrira da može donijeti rezultate u ratu koji je već godinama iscrpljuje Zapad.

No takva retorika stavlja Ukrajinu u gotovo nemoguć položaj: svako odgađanje može se protumačiti kao slabost, dok svaki pristanak na američki nacrt može izazvati političku krizu unutar same zemlje. Sljedećih sedam dana moglo bi postati jedan od najvažnijih trenutaka u savremenoj ukrajinskoj historiji. Na jednoj strani je američki pritisak, na drugoj ruska agresija, a između njih narod koji već četiri godine preživljava rat iscrpljujućih razmjera.

Hoće li Ukrajina prihvatiti plan koji mijenja njene granice i stratešku orijentaciju? Hoće li odbijanjem izgubiti ključnu podršku? I može li Zelenski balansirati između zahtjeva Zapada, pritisaka Moskve i očekivanja sopstvenog naroda? Odgovori će stići uskoro — najkasnije do Dana zahvalnosti.