Riječ je o investicijskom volumenu koji nadmašuje nacionalne planove oporavka mnogih država i koji bi, prema očekivanjima tržišta, trebao pogurati globalnu privredu u trenutku usporavanja koje bilježi i MMF
Mirovni sporazum između Izraela i Hamasa pomjerio je težište s fronta na gradilište, rekonstrukcija Pojasa Gaze postaje centralna tema Bliskog istoka i nova globalna poslovna arena. Konferencija za obnovu, zakazana za novembar u Kairu, na sto stavlja poslove vrijedne 80 milijardi dolara, koliko danas procjenjuju Svjetska banka i ključni donatori (uz napomenu da će ukupan račun vjerovatno dostići 100 milijardi).
Riječ je o investicijskom volumenu koji nadmašuje nacionalne planove oporavka mnogih država i koji bi, prema očekivanjima tržišta, trebao pogurati globalnu privredu u trenutku usporavanja koje bilježi i MMF.
Paralelno s diplomatskim gestama, tendera već rade. Agencije UN-a raspisale su prve pozive za montažne smještajne module „za sedmice, ne mjesece“, dok WHO traži isporuku medicinske opreme. Svjetska banka je u „Procurement Plan 2025–2027“ uvrstila 170 miliona dolara za zdravstveni sektor u Gazi: do novembra bi trebalo biti spremno 27 tendera, od obnove bolnica i telemedicine, do informatičkih sistema zdravstva.
Evropska komisija priprema EU Gaza Facility, instrument od oko 1,6 milijardi eura za koordinaciju EIB-a i nacionalnih razvojnih agencija u energiji, vodi i otpadima. Šef italijanske diplomatije Antonio Tajani najavio je da će Italija sudjelovati „sa svojim kompanijama i međunarodnim iskustvom“.
Prije bagera i kranova, sapun i dezinfekcija terena. Gaza počinje ispod zemlje: razminiranje, rušenje tunela Hamasa, sanacije kontaminacije. Stručne procjene govore o jednoj do dvije godine „tihe“ pripreme.
Nakon toga slijedi kanalizacija, elektroenergetska mreža, gas, ceste, željeznice, bolnice, škole i, naposljetku, stambena izgradnja. No, prvo treba ukloniti brda ruševina: okvirne računice govore o volumenu 13 puta većem od Keopsove piramide, isti red veličina u kubnim metrima, uz azbest i druge toksične materijale. Deponije? Također se moraju izgraditi.
Obnova Gaze ne odvija se u vakuumu; energetika je okvir većine aranžmana. U istočnom Mediteranu, ključ je Leviathan, jedno od najvećih nalazišta gasa u regiji, čiji je rad zaustavljen u junu 2025. zbog eskalacije napetosti, a potom djelimično reaktiviran. Planirana ekspanzija ciljano podiže kapacitet sa 12 na 21 milijardu m³ godišnje, uz novi gasovod Nitzana i ugovor od 35 milijardi dolara s Kairom. To su diplomatija gasa i energetski mostovi prema Evropi, sa očitom političkom komponentom smanjenja zavisnosti od Rusije.
Energija time postaje multiplikator obnove: struja i gas su preduslov za bolnice, fabrike betona, desalinizaciju i javni transport.
Gdje će pristajati sva ta roba? Odgovor vraća Mediteran u srce logistike. Genova, Savona i La Spezia mogu preuzeti prefabrikate, kranove, agregate, generatore i nastaviti dalje prema Levantinskoj obali. Na Genoa Shipping Weeku je jasno rečeno: pred nama je „pomorska renesansa“,cement više ne polazi iz Roterdama, nego iz Ligurije prema Levantu. Procjene kažu da bi dodatni milion TEU u Genovi mogao otvoriti do 40.000 novih radnih mjesta duž logističkog lanca, od mola do periferija, uz željezničke priključke i drumski transport. Samo uz novu luku i lukobran koji se gradi sredstvima PNRR-a, Genova bi mogla imati oko 8.000 direktnih radnih mjesta do 2030..
Najveća nepoznanica nisu bageri, nego uprava. Ko će upravljati desetinama milijardi? Palestinska uprava pod međunarodnim nadzorom? Tehnokratska administracija? Novi mandat UN-a kroz EU Gaza Facility? Bez jasne arhitekture odlučivanja, obnova rizikuje da postane „sajam taština“: savezi koji se prave i kvare, milijarde koje cure, „zeleni kvartovi“ na renderima dok ljudi žive u kontejnerima. Rizici su i operativni: sigurnost gradilišta, integritet lanaca nabavke, transparentnost tendera, zaštita radnika, ekološki standardi pri odvozu i preradi šuta (posebno azbesta). Obnova Gaze počinje. Buldožeri bruje, brokeri se osmjehuju, firme već spremaju opremu. Ovo je nova rekonstrukcija Bliskog istoka u kojoj mir može biti posao, a posao instrument stabilizacije.
IZVOR: Panorama








