Tokom vikenda je podržao zahtjev Rusije za prvo mirovni sporazum, a zatim primirje. Prekidi vatre “često ne traju”, rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama. Čini se da je također odustao od svoje prijetnje ekonomskim kaznama zemljama koje kupuju rusku naftu ako Moskva odbije sporazum. Više puta je prijetio da će uvesti sekundarne sankcije, postavljajući rokove koje nije ispoštovao.  

Evropski lideri danas će se pridružiti ukrajinskom predsjedniku Zelenskom u Bijeloj kući, gdje će pokušati osujetiti proruski američki plan koji bi Rusiji omogućio da otme još više ukrajinske teritorije. Bit će tu britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, italijanska premijerka Giorgia Meloni i finski predsjednik Alexander Stubb. Sastanku će prisustvovati i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Ova demonstracija podrške ima za cilj spriječiti ponavljanje javnog napada koji je Zelensky doživio tokom posljednje posjete Bijeloj kući u februaru, kada su ga Trump i njegov potpredsjednik Vance optužili da je nezahvalan i rekli mu kako “nije u dobroj poziciji” i kako “u ovom trenutku ne drži karte u svojim rukama”.

Nakon prošlosedmičnog sastanka s Putinom na Aljasci, Trump je navodno podržao jednostrani plan Kremlja za okončanje rata, koji podrazumijeva da Kiyev prepusti Rusiji i one teritorije koje ovi nisu uspjeli zauzeti, kao i to da nema prekida vatre dok se ne postigne konačan sporazum.  

U međuvremenu je Trump na društvenoj mreži Truth Soscial optužio medije da su pogrešno interpretirali “veliki sastanak na Aljasci”, koji su mnogi vidjeli kao Putinovu pobjedu i Trumpovo poniženje. Trump je jučer tvrdio da je “učinjen napredak”, ali nije naveo nijedan detalj.

Evropski lideri će danas ponovo potvrditi svoju podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine i usprotiviti se planu trgovinom teritorijama kojom se nagrađuje ruska agresija. Također će tražiti dodatna pojašnjenja o tome koje su sigurnosne garancije SAD spremne ponuditi u slučaju postizanja sporazuma.

U pomirljivoj izjavi kojom je najavio svoju posjetu SAD-u, Starmer je pohvalio Trumpa zbog njegovih “napora da okonča ilegalni rat Rusije u Ukrajini”. Istovremeno je potvrdio crvene linije Evrope, rekavši da se “put ka miru” ne može odlučiti bez Zelenskog i naglasio da Rusiju treba “pritisnuti” daljnjim sankcijama.

Trumpov specijalni izaslanik, Steve Witkoff, rekao je za CNN da se Putin prvi put složio da SAD i Evropa pruže zaštitu Ukrajini kao dio sporazuma. To bi bilo izvan okrilja NATO-a, ali bi bilo ekvivalentno paktu o samoodbrani Saveza iz člana pet, naznačio je Witkoff.

Govoreći u Briselu zajedno s von der Leyen, Zelensky je odbacio Putinov najnoviji zahtjev za više teritorije. Rusi žele da Ukrajina ustupi cijelu Donjecku regiju, uključujući niz gradova pod kontrolom Ukrajine, kao i Lugansku oblast, koju je Moskva uglavnom okupirala.

Zelensky je rekao da Putin već 12 godina uzalud pokušava u potpunosti zauzeti Donjecku oblast. Rekao je da trenutna linija fronta treba da bude osnova za pregovore, dodajući da se o teritoriji može razgovarati samo u trostranom formatu, s Kijevom za stolom. Moćna ukrajinska vojska je najbolja garancija sigurnosti, dodao je.

Starmer, Merz i Macron jučer su održali videopoziv prije svog putovanja u Washington s evropskim saveznicima. „Ukrajina mora biti ‘čelični dikobraz’, neprobavljiv za potencijalne osvajače“, rekla je von der Leyen, naglašavajući da ne može biti ograničenja ukrajinskih oružanih snaga koje bi nametnula Rusija.

Prema New York Timesu, Trump je evropskim liderima rekao da vjeruje da se mirovni sporazum može dogovoriti ako Zelenski pristane da se odrekne Donjecka. Oni nisu mislili tako. EU dijeli stav Ukrajine da bi Putin iskoristio svaku novu teritoriju kao odskočnu dasku za daljnji napad.

Dva izvora direktno upoznata s pregovorima na Aljasci rekla su da je Putin ponudio zamrzavanje linije fronta na jugu Ukrajine ako dobije Donbas. To bi značilo da hiljade civila moraju pobjeći iz ključnih gradova poput Kramatorska i Slavjanska, koji su izdržali godine napada.

Prije samita na Aljasci, Trump je rekao da želi trenutni prekid vatre. Međutim, tokom vikenda je podržao zahtjev Rusije za prvo mirovni sporazum, a zatim primirje. Prekidi vatre “često ne traju”, rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama. Čini se da je također odustao od svoje prijetnje ekonomskim kaznama zemljama koje kupuju rusku naftu ako Moskva odbije sporazum. Više puta je prijetio da će uvesti sekundarne sankcije, postavljajući rokove koje nije ispoštovao.  

Trump je jučer izrazio svoju frustraciju nedavnim medijskim izvještavanjem. „Nevjerovatno je kako lažne vijesti nasilno iskrivljuju ISTINU kada je u pitanju ja“, objavio je. „NE MOGU NIŠTA reći ili učiniti što bi ih navelo da pišu ili iskreno izvještavaju o meni. Imao sam odličan sastanak na Aljasci o Bidenovom glupom ratu, ratu koji se nikada nije trebao dogoditi!!!

„Da sam natjerao Rusiju da se odrekne Moskve, lažni novinari i Radikalni lijevi demokrati rekli bi da sam napravio strašnu grešku i vrlo loš sporazum.“

U razgovoru za BBC, bivši britanski ministar odbrane Ben Wallace opisao je Trumpovu očiglednu podršku Putinovim zahtjevima kao „pomirivanje“ u stilu 1930-ih. Rekao je da strategija – s pritiskom na Ukrajinu da pristane – može spasiti živote „kratkoročno“, ali dugoročno „bi nas vjerovatno dovela u veći rizik“.

U zajedničkoj izjavi u subotu, evropski lideri su rekli da su spremni sarađivati s Trumpom i Zelenskim u cilju “trilateralnog samita uz evropsku podršku”, ali “na Ukrajini će biti da donosi odluke o svojoj teritoriji. Međunarodne granice se ne smiju mijenjati silom”.

Rekli su da pozdravljaju Trumpove “napore da zaustavi ubijanje u Ukrajini, okonča ruski agresivni rat i postigne pravedan i trajan mir”.

Zelenski je nakon razgovora s Trumpom i evropskim liderima rekao: “Stavovi su jasni. Mora se postići pravi mir, onaj koji će biti trajan, a ne samo još jedna pauza između ruskih invazija. Ubistva moraju prestati što je prije moguće, vatra mora prestati i na bojnom polju i u zraku, kao i protiv naše lučke infrastrukture.

“Svi ukrajinski ratni zarobljenici i civili moraju biti pušteni, a djeca koju je otela Rusija moraju biti vraćena.”

Olga Tokariuk, saradnica Centra za analizu evropske politike, rekla je da Zelenski ima „težak zadatak“ u Washingtonu. Mora „pokazati da Ukrajina želi mir, ali ne po svaku cijenu, kako bi osigurao da Ukrajina i dalje dobije podršku SAD-a“, rekla je. Istovremeno, ne može praviti ustupke „neprihvatljive za Ukrajince“.

Malo je vjerovatno da će Trump tretirati Zelenskog na „isti prijateljski način kao Putina“, predvidjela je. „SAD pod Trumpom više nisu spremne da stoje uz svoje demokratske saveznike, dok umjesto toga prihvataju tirane“, dodala je.