U prepunoj Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, 10. jula 2025. godine, održana je središnja komemoracija povodom 30. godišnjice Genocida u Srebrenici, pod nazivom „Srebrenica 1995–2025.“. Program, koji je izravno prenošen na HRT4, organizirali su Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.

U ime organizatora, predsjednik Nacionalne koordinacije Bermin Meškić poručio je da se istina o genocidu ne može ni blokirati ni relativizirati: „Srebrenica je rana na savjesti svijeta, ali i ogledalo onih koji danas šute. Zaborav nije opcija, negiranje je saučesništvo.“

U snažnoj usporedbi, kazao je da bi zidovi Hrvatskog sabora mogli pričati o povijesti politike, ali bi zidovi Memorijalnog centra u Srebrenici, kada bi mogli govoriti, prenijeli jecaje majki, plač djece i krikove nevinih. „Možda tada ne bih morao govoriti danas“, dodao je.

Meškić je podsjetio da se Genocid u Srebrenici dogodio pred očima svijeta, pred očima UN-a. Ubijeno je više od 8.000 muškaraca i dječaka, a zločin je bio usmjeren ne samo na sadašnjost nego i na budućnost jednog naroda. „Negiranje je posljednja faza genocida, pokušaj da se ubije i sjećanje, da se ubiju i oni koji su preživjeli“, rekao je.

Posebno emotivno govorio je o Majkama Srebrenice, koje su, kako je rekao, svjetionici i putokazi u borbi za istinu. Zahvalio im je, kao i svim hrvatskim institucijama koje prepoznaju važnost ove komemoracije – Hrvatskom saboru, Vladi, Uredu predsjednika, Gradu Zagrebu i međunarodnim predstavnicima.

Saborski zastupnik Armin Hodžić poručio je kako danas, trideset godina nakon Genocida u Srebrenici, ne stojimo samo kao svjedoci tuge, već kao čuvari dostojanstva i pamćenja. Srebrenica, istaknuo je, nije samo ime jednog mjesta, već “rana svijeta”, savjest koja i danas postavlja pitanje gdje je bila pravda, gdje je bila Europa – i tada i danas, dok se slične tragedije događaju pred očima svijeta.

U tom kontekstu, zahvalio je institucijama Republike Hrvatske, osobito Vladi i Hrvatskom saboru, na podršci u obilježavanju 30. godišnjice genocida, nazivajući to „civilizacijskim činom“. Posebno je istaknuo važnost ultramaratona Vukovar–Srebrenica, koji povezuje dvije tragedije i dva naroda, pokazujući da između Bošnjaka i Hrvata postoji zajednički otpor zaboravu.

Upozorio je da negatori genocida više ne sjede u mračnim sobama, već u institucijama i naglasio važnost političke organiziranosti Bošnjaka, obrazovanja njihove djece i ponosa na vlastiti identitet. „Genocid nije uspio. Nisu nas izbrisali. Nisu nas ušutkali“, poručio je, zaključivši da će Bošnjaci nastaviti pamtiti, govoriti i hodati, dokle god istina ne postane zakon, a pravda temelj suživota.

Nj. E. Elma Kovačević-Bajtal, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj je postavila pitanje i ndala odgovor: „Zašto se uporno negira genocid? Zato jer samo laž može spasiti negatore.“

U svom obraćanju podsjetila je na važnost nedavno usvojene Rezolucije Generalne skupštine UN-a o Srebrenici i istaknula simboličku i stvarnu snagu usporedbe između Vukovara i Srebrenice: „Metodologija zločina bila je ista. Inspiracija – ista. Samo su žrtve bile različite.“ Time je povezala kolektivne traume dvaju naroda, naglašavajući važnost zajedničkog pamćenja.

Zahvalila je Hrvatskom saboru na pokroviteljstvu i podršci, istaknuvši kako je „Hrvatska još jednom pokazala da razumije dubinu bošnjačke boli i važnost kulture sjećanja“. Posebno je izdvojila poštansku markicu koju je Hrvatska pošta izdala povodom 30. godišnjice Genocida u Srebrenici, ocijenivši je kao civilizacijski čin priznanja, pijeteta i solidarnosti.

Svoje obraćanje je imao i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet, istaknuvši simboliku tzv. srebreničkog cvijeta. U svom dirljivom govoru, Korlaet je obrazložio kako cvijet, osobito kad se njegovo ime nosi uz Srebrenicu, predstavlja žrtve, pravdu i nadu.

Poseban ton održanoj komemoraciji dala je najava da će Grad Zagreb u nedjelju primiti ultramaratonce koji su trčali stazom od Vukovara do Srebrenice. Korlaet je to ocijenio „velikom čašću za Grad Zagreb“, ističući povezanost dviju simboličnih žrtava i kontinuiranog sjećanja.

U ime predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, prisutnima se obratila njegova izaslanica Melita Mulić, poručivši da je „Srebrenica simbol najvećeg zločina tokom rata u BiH – genocida“.

„Trideset godina je prošlo od tragedije koju i danas žive i Bošnjaci i cijela Bosna i Hercegovina“, naglasila je Mulić, dodajući da se ta tragedija ne smije zaboraviti. Iako su neki zločinci osuđeni, „ovo nije bio incident već sistemska projekcija srpske politike, što je Hrvatska prva osjetila“, upozorila je.

Kritizirala je i pasivnost međunarodne zajednice koja nije reagirala na vrijeme, dodavši: „Vidimo da nam Srebrenica nije bila dovoljna opomena, sudeći prema recentnim ratovima.“

Zaključila je snažnom porukom pomirenja i odgovornosti: „Veći smo od naših razlika. Želimo li mir, moramo se prvo upitati – imamo li ga u sebi?“ Mulić je na kraju obraćanja govorila stihove Mehmedalije Maka Dizdara „Slovo o sinu“.

U ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske i potpredsjednika Vlade te ministra unutarnjih poslova, na komemoraciji je govorio Davor Božinović, istaknuvši da je Srebrenica nekada bila grad života, čaršija raje, i da se taj život mora vratiti.

„Osuda zločina je nužna, ali nismo pobijedili zlo dok naša stratišta ne postanu mjesta života“, poručio je Božinović, ističući da je Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici potresao Europu i pokazao šta se događa kada zakaže međunarodna zajednica. Hrvatska, kako je naglasio, to najbolje razumije jer je prošla kroz Vukovar, Škabrnju i mnoga druga mjesta stradanja.

Pozdravio je i usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, ocijenivši da je to više od simbolike – to je poruka svim budućim generacijama u svijetu koji je danas ponovno uznemiren. Zaključno, Božinović je potvrdio podršku Hrvatske europskom putu Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u svom obraćanju nazvao je Genocid u Srebrenici sramotnim činom i vrhuncem velikosrpske ideologije zla. Upozorio je na opasnost od mržnje, koja ako joj se dopusti da raste, vodi upravo do takvih tragičnih posljedica.

„Srebrenica se, nadamo se, nikada neće ponoviti, ali svjedočimo kako se rat ponovno uvlači duboko u pore svijeta – od Ukrajine do Bliskog istoka“, kazao je Jandroković, dodavši da je promicanje razumijevanja i empatije najbolji način suprotstavljanja mržnji, što je dug svakog društva prema žrtvama Srebrenice.

Zahvalio je organizatorima komemoracije u Zagrebu na tome što su priredili događaj visoke razine kulture sjećanja, istaknuvši i dugogodišnju tradiciju obilježavanja godišnjice srebreničkog genocida u Hrvatskom saboru.

Komemoraciju je posebno obilježio potresni govor srebreničke svjedokinje Nermine Muminović i izvedba pjesme “Mojoj majci” u interpretaciji sopranistice Vilme Grazia Žmak, uz klavirsku pratnju Sandra Vešligaja. Dramska umjetnica Emine Muftić izvela je
umjetnički performans pod nazivom “Srebrenica je zvijezda padalica” prema tekstu književnice Melike Salihbegović.

U okviru kulturnog programa izložena je izložba fotografija „Potočarske sjene“ fotografa Velije Hasanbegovića, koja kroz crno-bijelu paletu donosi etičku i estetsku snagu svjedočenja o genocidu.

Projektna aktivnost je financirana sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Nastavak komemoracije predviđen je Mimohodom sjećanja, koji će se održati u isti dan (10. jula 2025. godine), s početkom u 20:30 sati, s Trga bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Okupljanje i preuzimanje majica počinje već od 20:00 sati.

Mimohod će se kretati trasom: Trg bana Josipa Jelačića → Tomislavov trg → Miramarska → Zagrebačke fontane (južni plato).

U 21:00 sat na južnom platou Zagrebačkih fontana bit će izvedena svjetlosna projekcija cvijeta „Sjećanje“, simbola Genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.