Ako bi Iran zatvorio taj moreuz, većina izvoznika fosilnih goriva iz regije – uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Bahrein i Kuvajt – ne bi mogla izvoziti naftu, dok bi Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, izgubila polovinu svojih kapaciteta

Iranski parlament odobrio je zatvaranje Hormuškog moreuza. Sada je na Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost da donese konačnu odluku. Odluka o zatvaranju ovog moreuza, kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte i plina, još uvijek nije definitivna.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je danas da su “iranske nuklearne ambicije slomljene” nakon što su Sjedinjene Američke Države rano ujutro bombardovale iranske strateške nuklearne objekte u Fordowu, Natanzu i Isfahanu. Šef Pentagona insistira da Iran mora poslušati pozive predsjednika Donalda Trumpa, koji upozorava da će, ako Teheran ne prihvati mir, uslijediti još bolniji udarci.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da će se njegova zemlja vratiti za pregovarački sto tek kada “odgovori” na napad koji su Sjedinjene Države izvršile, te kada prestane “američka i izraelska agresija” na iransku teritoriju. Araghchi nije želio precizirati kakav bi mogao biti odgovor Irana: „Imamo razne opcije“, rekao je. Nekoliko sati nakon američkog napada, Iran je ispalio novi val raketa na izraelsku teritoriju, a pogođen je i Tel Aviv.

Hormuški moreuz ima ključnu ulogu u globalnoj distribuciji sirove nafte. Gotovo svaka četvrta bačva koja se dnevno konzumira u svijetu prolazi tim putem, uključujući praktično svu proizvodnju Bliskog istoka. Ako bi Iran zatvorio taj moreuz, većina izvoznika fosilnih goriva iz regije – uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Bahrein i Kuvajt – ne bi mogla izvoziti naftu, dok bi Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, izgubila polovinu svojih kapaciteta: od deset miliona barela koje svakodnevno vadi, samo bi pet mogla plasirati kroz naftovod Istok-Zapad, izgrađen početkom 1980-ih tokom rata između Irana i Iraka.

Iranska Islamska Republika godinama je prijetila zatvaranjem tog vodenog puta, koji je na najužem dijelu širok svega 34 kilometra i kroz koji stalno prolaze tankeri sa naftom i plinom. Najbliže je do zatvaranja došlo u julu 2018. godine, kada je režim zaprijetio da će blokirati moreuz ukoliko Sjedinjene Države ne ukinu zabranu iranskog izvoza nafte. Tada su postojali strahovi da bi cijena sirove nafte mogla skočiti iznad 200 dolara po barelu – nivo bez presedana.

Eskalacija rata na Bliskom istoku, posebno nakon američkog napada na Iran, mogla bi ponovo izazvati energetske i ekonomske posljedice. Iranski parlament je, prema navodima Reutersa i Al Arabiye koji citiraju državnu televiziju Press TV, donio odluku o zatvaranju moreuza nakon napada na tri nuklearna postrojenja, ali za provedbu te mjere potrebna je saglasnost Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost.

Tržišta su već osjetila posljedice prvih razmjena udara između Izraela i Irana – cijene nafte su porasle. Sada se pojavljuje i nova prijetnja: da Iran zatvori Hormuški moreuz, kroz koji prolazi petina globalne nafte.

Moreuz, smješten između Omana i Irana, povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem. Njegova ključna karakteristika je da ima dovolju širinu i dubinu za prolazak velikih tankera s naftom, plinom ili naftnim derivatima.

Prema podacima američke Agencije za energetske informacije (EIA), kroz Hormuški moreuz je u prvom kvartalu 2025. dnevno prolazilo prosječno 20,1 milion barela nafte – što je blizu 20% globalne potrošnje. Taj broj je sličan onome iz 2024. (20,3 miliona), ali niži u odnosu na 2022. i 2023. godinu, kada je iznosio 21,4 miliona barela.

EIA upozorava da kroz moreuz prolazi ogromna količina nafte, a alternative su vrlo ograničene. Ako se moreuz zatvori, moglo bi doći do zastoja u isporukama, poskupljenja transporta i globalnog rasta cijena energije.

Problem u ovom slučaju nije samo duži tranzit, već što bi se blokirala sama mogućnost izvoza nafte iz regije. Postoje neki alternativni naftovodi, ali oni ne mogu nadomjestiti izvoz morskim putem.

Zanimljivo je da bi zatvaranje moreuza imalo ograničen direktan uticaj na SAD i Evropu. Od 20,1 milion barela koji su prošli kroz moreuz početkom 2025. godine, samo 400.000 (1,9%) bilo je namijenjeno SAD-u, a 500.000 (3,4%) Evropi. S druge strane, Kina je u prosjeku primala 5,4 miliona barela (27%), Indija 2,1 milion, Južna Koreja 1,7 miliona, a Japan 1,6 miliona. Kina je zabilježila porast uvoza od 12,5% u odnosu na 2024. godinu.

Zatvaranje bi značajno pogodilo zemlje koje koriste moreuz za izvoz, a to ne uključuje SAD i Evropu. Najviše bi stradala Saudijska Arabija (5,3 miliona barela), a zatim Irak (3,2 miliona), UAE (1,8 miliona), Kuvajt (1,4 miliona) i sam Iran (1,5 miliona).

Ipak, globalno tržište bi i dalje osjetilo posljedice zatvaranja moreuza, naročito ako bi ono potrajalo. Iako SAD minimalno ovisi o Hormuzu, on ostaje najveći potrošač nafte na svijetu – sa dnevnom potrošnjom od 20,2 miliona barela u 2023. godini. Smanjenje ponude ili duže vrijeme isporuke mogli bi dodatno povećati cijene, iako je cijena barela još ispod 80 dolara, daleko od vrhunca iz 2022.

U posljednjim sedmicama cijena nafte je naglo porasla – sa godišnjeg minimuma od 60,23 dolara početkom maja na 75,48 dolara 20. juna, danima nakon iranskog napada, ali prije američkog odgovora.

Kroz moreuz prolazi i značajna količina ukapljenog prirodnog plina (LNG) – 20% svjetske trgovine u 2023. godini. Potencijalno zatvaranje dolazi u trenutku kada su evropske zalihe gasa na 55,4%. To je ipak više nego nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su prosječne EU zalihe bile na 29%, a Njemačke na 28% (danas 47%).