Najpoznatije pariškom groblj, Père Lachaise, Smješteno je na 44 hektara. Groblje je posljednji dom za oko milion duša, uključujući Edith Piaf, Jima Morrisona, Oscara Wildea i Amedea Modiglianija.
Zaboravljen od svih, 1900. godine u Parizu umro je čuveni irski pjesnik Oscar Wilde. Sahranjen je, najprije, na “Cimetière de Bagneux” izvan Pariza, da bi devet godina kasnije njegovi posmrtni ostaci bili preneseni na “Père Lachaise”. Ovdje leže I Frederic Chopin, Jim Morisson, Honore de Balsac, Marcel Proust, Maria Kallas, Eugene Delacroix, Molliere, Edith Piaff…
Père Lachaise nosi ime po ocu Françoisu de La Chaiseu, ispovjedniku kralja Luja XIV., koji je živio na tom mjestu. Otvoreno 1804. godine, groblje je prvotno bilo nepopularno. Nalazilo se na brdu Mont-Louis, u siromašnom i nesigurnom dijelu grada, pa su ga Parižani, navikli sahranjivati voljene u crkvenim dvorištima, smatrali predalekim. U prvoj godini samo je 13 ljudi tu pokopano.
Kako bi privukli više sahrana, vlasti su smislile strategiju. S velikom pompom, posmrtni ostaci pjesnika Jeana de La Fontainea i dramatičara Molièrea preneseni su na Père Lachaise. Godine 1817., u spektakularnom potezu, groblje je postalo posljednje počivalište srednjovjekovnih ljubavnika Héloïse i Abélarda. Njihova tragična ljubavna priča – on teolog, ona njegova učenica – privukla je pažnju javnosti. Nakon tajnog vjenčanja i razdvajanja, razmjenjivali su ljubavna pisma sve do smrti, a u Père Lachaiseu su konačno ujedinjeni. Njihov grob i danas je najposjećeniji.
Do 1830. groblje je imalo 33.000 grobnih mjesta, a do 1850. prošireno je pet puta. Danas je teško dobiti mjesto zbog ograničenog prostora, iako su uslovi za sahranu jednostavni: treba biti građanin Pariza ili umrijeti u gradu. Među najposjećenijim grobovima su onaj Edith Piaf, čiji je suprug, prema legendi, tajno dovezao njezino tijelo iz Grassea kako bi fanovi vjerovali da je umrla u Parizu, te Jima Morrisona i Frédérica Chopina.
Još jedna znamenitost je grob Victora Noira, novinara i borca protiv carstva, ubijenog 1870. u dvoboju s rođakom Napoleona III. Njegova bronhzana statua, djelo Julesa Daloua, prikazuje ga kako leži mrtav, s naglašenom muškošću. Pariška legenda kaže da će žena koja poljubi Noirove usne ili protrlja njegovo međunožje zatrudnjeti unutar godine. Stoga nije čudno što su usne, čizme i prepone najistrošeniji dijelovi statue. (IZVOR: The Independent)
