Dodik je naveo da su mu “u svim postupcima u Sarajevu sudili muslimani”, te da to, kako je rekao, “vodi u propast naroda”. Spomenuo je i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, ističući da je svjedočio u njihovu odbranu. “Lakše bih živio da nisam to radio, ali cijenim da su oni vodili srpski nacionalni i oslobodilački pokret. Život koji živim ne bi poželio mnogima”, rekao je Dodik.

U Banjoj Luci je u toku posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, sazvana povodom presude Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije BiH kojom je Miloradu Dodiku prestao mandat na funkciji predsjednika ovog entiteta.

Na dnevnom redu nalazi se i prijedlog odluke o raspisivanju referenduma, kojim bi se građani Republike Srpske izjašnjavali o mjerama državnih institucija protiv Dodika.

Sjednica je počela prihvatanjem ostavke Radovana Viškovića na poziciji predsjednika Vlade RS-a, čime je otvorena rasprava o presudi protiv Dodika i budućim aktivnostima institucija entiteta.

U ime opozicije govorio je poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga, koji je podsjetio da je Dejtonski mirovni sporazum garant opstanka Republike Srpske, ističući da su međunarodne odluke iz 1997. godine donesene u Bonnu oblikovale današnji ustavni okvir BiH. Naglasio je da je SDS u to vrijeme, kako je rekao, “sačuvao RS mudrim odlukama” te da Sud BiH i CIK predstavljaju realnost koju su, prema njegovim riječima, “srpski poslanici podržali”, dok SDS nije bio dio tog procesa.

“Adresa za vraćanje nadležnosti je Parlamentarna skupština BiH, u skladu sa Dejtonskim sporazumom koji garantuje opstojnost Republike Srpske”, poručio je Bodiroga.

Nakon njega, za govornicu je izašao Milorad Dodik. Njegovo obraćanje bilo je opširno, a u tonu je podsjećalo na oproštajni govor. Govoreći o vlastitom političkom putu od 1997. godine do danas, Dodik je ocijenio da je “život koji živi ne bi poželio mnogima” i da će ga, kako je rekao, “ljudi zaustavljati na ulici i govoriti kako je bilo dok je on bio predsjednik RS-a”.

Dodik je naglasio da mu je potreban politički konsenzus unutar RS-a, tvrdeći da je u Sarajevu nemoguće postići dogovor. “Mnogi iz opozicije koriste svaku priliku da govore loše o meni. Nisam došao da se sukobljavam, ni sa Bošnjacima, ni sa međunarodnim faktorima. Ovdje sam kao predstavnik naroda koji je žrtva ovog vremena”, rekao je Dodik.

On je tvrdio da “muslimanske sudije i tužioci žele da unište instituciju predsjednika RS-a”, te da se time “pokušava derogirati Ustav”. Dodao je da Srbi u BiH ne smiju dozvoliti “progon kakav im se nameće” i podsjetio na svoje viđenje odnosa iz prethodnih decenija: “Mi smo unijeli svoj suverenitet u BiH. Imali smo državu, teritoriju i vladu. Trideset godina se borimo da zaštitimo taj suverenitet, a oni žele da nam budu nadređeni.”

Govoreći o svom nasljeđu, Dodik se prisjetio trenutka kada je 1997. godine, u vrijeme duboke krize i podjela u RS-u, prihvatio mandat za sastav vlade. “Da tada nije bilo odgovora, Republika Srpska bi bila ugašena. Prihvatio sam mandat kada ga je odbilo pet ljudi, i formirao vladu u trenucima raskola. To je bio kraj podjela i očuvanje Republike Srpske”, rekao je Dodik.

Tokom govora Dodik je kritikovao opoziciju, posebno PDP i predsjednika te stranke Draška Stanivukovića, optužujući ih za “obmanjivanje javnosti”. Podsjetio je da “pola njegovog roda potiče iz Jasenovca” te naglasio da “nikada nije govorio o tome”, ali da, kako tvrdi, opozicija “zloupotrebljava imena poginulih za političke svrhe”.

Dodik je naveo da su mu “u svim postupcima u Sarajevu sudili muslimani”, te da to, kako je rekao, “vodi u propast naroda”. Spomenuo je i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, ističući da je svjedočio u njihovu odbranu. “Lakše bih živio da nisam to radio, ali cijenim da su oni vodili srpski nacionalni i oslobodilački pokret. Život koji živim ne bi poželio mnogima”, rekao je Dodik.

Govorio je i o međunarodnim okolnostima, podsjećajući na izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana da je potpisivanje Dejtonskog sporazuma bila greška, te dodao: “Tačno je da je Dejton greška, i Srbi su to osjetili.”

Govoreći o odluci kojom mu je oduzet mandat, Dodik je predložio opoziciji da se on formalno povuče s pozicije “predsjednika RS-a”, iako mu je već ranije oduzeta ta pozicija, te da se raspišu novi izbori.

Pritom je insistirao da izbore ne provodi CIK, već Republička izborna komisija (RIK), koja za to nema zakonska ovlaštenja.

“Sud hoće da eliminiše Republiku Srpsku kao politički faktor u Bosni i Hercegovini. Mi moramo afirmisati pravo na samoopredjeljenje. Nećete se riješiti Milorada Dodika. Tražimo da bojkotujemo izbore koje nameće CIK. Izbori se mogu održati samo ako ih organizuje RIK. Ako vi to podržite, ja sam spreman odmah napustiti funkciju i neću se kandidovati”, rekao je Dodik, iako je samom presudom već spriječen da se kandiduje narednih šest godina.

U nastavku izlaganja Dodik je ponudio opozicionim strankama da dobiju mjesto predsjednika RIK-a, ukoliko pristanu na njegov prijedlog da ova komisija preuzme nadležnost za organizaciju izbora u entitetu.

“Spreman sam i da se povučem sa čela stranke. Ja neću biti kandidat, ali ne može CIK raspisivati izbore mimo volje naroda. Izborni suverenitet pripada Republici Srpskoj i mi ga moramo preuzeti u svoje ruke”, poručio je Dodik.

Bez obzira na retoriku, Dodik je na skupštinskoj govornici u Banja Luci priznao realne činjenice – samo odluke Bosne i Hercegovine se uvažavaju, ništa više.

On je govoreći o svojoj operaciji u Beogradu, ispričao kako je Sarajevo moralo provjeriti njegovi zdravstvenu dokumentaciju.

“Pusti ti to iz Beograda, naši ljudi to moraju da potvrde, pa sam ja morao da primim šest ljekara iz Sarajeva da oni vide da li Dodik slučajno ne laže. Praksa do sada je bila da ovdje ako Sud nekoga juri, dođe MUP RS uzme izjavu i dostavi Tužilaštvu. Sada ne možete, morate direktno da idete u Sarajevo i nigdje više. To hoćete, izvolite”, rekao je Dodik.

Na njegovo priznavanje odluka institcija BiH sa adresom u Sarajevu, Dodika je danas podsjetio i Nebojša Vukanović, koji je naveo da su se Dodik i Radovan Višković prije 20 dana obraćali sa “časni sude”, a danas ga kao ne priznaju.

S druge strane, na sreću Bosne i Hercegovine, a na Dodikovu žalost, davno je prošlo vrijeme kada se iz Sarajeva po mišljenje išlo u Beograd, i kada su tamo, u ime Sarajeva, donošene konačne odluke. Danas je BiH suverena država sa vlastitim institucijama.

Vrijeme kada su odluke o sudbini građana Bosne i Hercegovine bile podređene interesima i odlukama sa strane, posebno iz Beograda, predstavlja mračnu prošlost koja se ne može i ne smije ponoviti.

I Dodikova današnja jadikovanje te obraćanja institucijama BiH, od Suda BiH, preko CIK-a, do Ustavnog suda BiH, pokazuju stvarno stanje stvari u BiH.

Posebna sjednica NSRS-a nastavlja se raspravom o prijedlogu odluke o raspisivanju referenduma, na kojem bi se građani RS-a trebali izjasniti o odlukama Suda BiH i CIK-a protiv Milorada Dodika. Ishod glasanja očekuje se u večernjim satima.