Saborski zastupnik Nino Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika iznio je niz tvrdnji vezanih uz nagli porast broja pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u općini Ston. Prema njegovim riječima, broj Bošnjaka u toj općini između dvaju lokalnih izbora porastao je za čak 2000%, što je rezultiralo time da su Bošnjaci stekli pravo na izbor jednog vijećnika u Gradskom vijeću

Na današnjoj se sjednici Hrvatskog sabora raspravljalo se o brojnim aktualnim pitanjima, a posebnu pažnju javnosti izazvala je žustra polemika u vezi sa navodnim nepravilnostima povezanim s dopunskim manjinskim izborima u općini Ston. U fokusu su bile posljedice Popisa stanovništva iz 2021. godine, koji je, prema tvrdnjama nekih zastupnika, doveo do iznenadne i, kako je ocijenjeno, nelogične promjene etničke strukture stanovništva u pojedinim sredinama.

Saborski zastupnik Nino Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika iznio je niz tvrdnji vezanih uz nagli porast broja pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u općini Ston. Prema njegovim riječima, broj Bošnjaka u toj općini između dvaju lokalnih izbora porastao je za čak 2000%, što je rezultiralo time da su Bošnjaci stekli pravo na izbor jednog vijećnika u Gradskom vijeću.

„Na dopunskim izborima u Stonu sedam pripadnika bošnjačke nacionalne manjine imat će pravo izabrati jednog vijećnika. Radi se o tome da je Popisom stanovništva iz 2021. zabilježeno 132 Bošnjaka u općini Ston, što je rezultat popisivanja radnika zatečenih na gradilištu Pelješkog mosta, a ne stvarnog trajnog stanovništva“, rekao je Raspudić.

Dodao je da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koncipiran tako da politička prava manjina proizlaze gotovo isključivo iz podataka Popisa, ne vodeći dovoljno računa o realnoj i trajnoj demografskoj strukturi lokalnih zajednica. „Ako smo ozbiljna država, popis ne može biti kriterij za utvrđivanje biračkog registra, izbornih jedinica niti za određivanje prava nacionalnih manjina. Statistička slika ‘zamrznutog trenutka’ ne smije imati trajne pravne posljedice“, naglasio je.

Raspudić je ironično komentirao mogućnost da bi ljetno provođenje popisa dovelo do toga da bi “u Makarskoj morali birati tri češka predstavnika”, dok bi “Austrijanci i Nijemci imali većinu u Opatiji”.

Na Raspudićev istup odmah je reagirao Armin Hodžić, zastupnik Kluba nacionalnih manjina, ocijenivši njegov govor “nadrealnim”, te ustvrdio da Raspudić širi netačne informacije.

„Ponovno imamo situaciju u kojoj se netko postavlja kao ekspert, a očito ne razumije osnovne nadležnosti institucija“, rekao je Hodžić, upitavši se retorički postoji li politička stranka koja se zove Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, aludirajući na to da je Raspudić neprecizno adresirao odgovornost tog tijela.

Hodžić je naglasio da je Ministarstvo u ovom slučaju postupilo u skladu sa zakonom, obavijestivši nadležna tijela gdje su izbori trebali biti održani sukladno rezultatima Popisa. Istaknuo je da su se slični propusti dogodili i u drugim sredinama, uključujući općinu Cetingrad, gdje Bošnjaci čine više od 15% stanovništva, ali također nije bio izabran pripadnik te manjine.

“Kada govorimo o bošnjačkoj nacionalnoj manjini, imali smo dvije općine gdje nije izabran, a trebao je biti izabran pripadnik bošnjačke nacionalne manjine i to su bile općine Cetingrad, gdje je Bošnjaka ima nešto više od 15%, gdje imaju i zamjenika načalnika i općina Ston, koja je upala u oko našem uvaženom sabarskom zastupniku Raspudiću.  Međutim, nije mu upala u oko pćina Cetingrad, gdje je Bošnjaka više od 15% što daje, recimo, odgovor na jedno retoričko pitanje čemu dopunski izbori i zašto se oni organiziraju.  Međutim, svi znate za velike zajednice Bošnjaka u gradu Zagrebu gdje isto tako nemamo Bošnjaka, već drugi saziv zaredom u Gradskoj skupštini”, kazao je Hodžić, nastavivši:

“Znate za veliku bošnjačku zajednicu u Istarskoj županiji gdje isto tako temeljem provedenih izbora nemamo predstavnika u Županiji.  Znate i za veliku zajednicu u Primorsko-Goranskoj županiji gdje isto tako nemamo predstavnika Bošnjaka. Međutim, eto općina Ston je postala kamen spoticanja.”

U raspravi je dodatno istaknuto da je aktualna vlast već ranije donijela zakon kojim se predviđa da će Popis stanovništva iz 2021. godine ostati referentan za manjinska prava sve do 2033. godine. To znači da se u slučaju Stona, prema važećem zakonodavstvu, manjinski dopunski izbori moraju održati ne samo ove godine, nego i na sljedećim lokalnim izborima 2029. i 2033. godine – čak i ako se stvarni broj Bošnjaka u međuvremenu smanji.

„Tvrdnje da se izbori temelje na nekakvom previdu su neosnovane. Ustavni zakon jasno definira da pravo na predstavnike manjina proizlazi iz podataka službenog popisa. Ako je taj broj premašio zakonski prag, onda izbor mora biti proveden, bez obzira na to sviđalo se to nekome ili ne“, poručio je Hodžić.

Rasprava u Saboru otvorila je šira pitanja o metodologiji i pravnoj težini Popisa stanovništva. Kritičari upozoravaju da je način na koji su popisivani privremeni radnici doveo do iskrivljenih rezultata, osobito u manjim sredinama. S druge strane, zastupnici nacionalnih manjina podsjećaju da se radi o zakonskom okviru koji je godinama na snazi i u čijem su oblikovanju sudjelovale sve političke stranke.

„Tih stotinu Bošnjaka koji su na neki način po kolegi Raspudiću tamo zalutali na popis stanovništva predstavljaju sada taj ogroman problem i šalju poruku da oni tamo nisu trebali biti. A već kad su se tamo zatekli, da ne trebaju imati svoje predstavnike ni u kojim tijelima. Svi oni koji imaju to pravo trebaju da participiraju u lokalnoj i regionalnoj samupravi na način koji je propisan Ustavom i zakonima Republike Hrvatske“, komentirao je Hodžić, zaključivši:

„Dok sam slušao ovaj nadrealni govor učio sam o tome da postoje politička stranka koje se zove Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koja kandidira Bošnjake na izborima,  onda napravi previd pa onda ponovno moraju raspisivati izbore za te iste Bošnjake. I evo, odlučio ipak građanima demistificirati da tome baš i nije tako,  već da je ovo ipak jedna pozornica u kojoj se netko obraća ciljanoj publici sa ciljem da predstavi činjenice onako kako njemu odgovara, ne bi li malo porastao u očima te iste ciljane publike.“

Slučaj Ston postao je simbolična točka šireg problema u vezi s načinom na koji se u Hrvatskoj reguliraju prava manjina, ali i povjerenje u statističke i institucionalne mehanizme. Slučaj Stona ukazuje na potrebu za preciznijim zakonskim mehanizmima koji bi razlikovali trajno od privremenog stanovništva u kontekstu popisa i manjinskih prava. Raspudićev prijedlog da popis ne bi trebao biti jedini kriterij za političku zastupljenost mogao bi potaknuti raspravu o reviziji zakona, posebno jer će podaci iz popisa 2021. ostati relevantni do 2033. godine.

S druge strane, Hodžićeva obrana manjinskih prava naglašava važnost ustavnih garancija i jednakosti, ali i ukazuje na sistemske propuste u osiguravanju zastupljenosti manjina u više općina i županija. Održavanje dopunskih izbora u Stonu čini se neizbježnim, osim ako ne dođe do intervencije Ustavnog suda ili izmjene zakona.