Promjene u ponašanju kupaca ne odnose se samo na hranu. Zabilježen je i veći interes za generatore električne energije, baterije i opremu za kampiranje, a američki trgovački lanac Walmart primijetio je i povećanu potražnju za plinskim bocama za kuhanje. Kupci su, čini se, spremni izdvojiti i više novca kako bi osigurali opremu koja bi im mogla zatrebati u slučaju prekida opskrbe, piše Bloomberg.

Povećana zabrinutost zbog mogućih izvanrednih situacija, pozivi državnih institucija na stvaranje kućnih zaliha i povremeni tehnički problemi s velikim digitalnim sustavima potaknuli su val pojačane kupovine u trgovinama diljem svijeta. Dodatno su tome doprinijeli dolazak hladnijeg dijela godine i uobičajena jesenska opskrba kućanstava namirnicama, no ovoga puta neki su potrošači otišli korak dalje i počeli stvarati zalihe kao da se pripremaju za dugotrajniju krizu. Među proizvodima koji se najbrže rasprodaju nalaze se trajno mlijeko, riža, tjestenina, ulje, krekeri, instant kafa, konzervirana hrana i velike količine vode. U pojedinim američkim gradovima police su se praznile brzinom kakva je posljednji put viđena tokom pandemije koronavirusa 2020. godine. Ipak, za razliku od tadašnje situacije, opskrbni lanci zasad funkcioniraju stabilno pa trgovine uglavnom uspijevaju brzo nadoknaditi prodane količine.

Promjene u ponašanju kupaca ne odnose se samo na hranu. Zabilježen je i veći interes za generatore električne energije, baterije i opremu za kampiranje, a američki trgovački lanac Walmart primijetio je i povećanu potražnju za plinskim bocama za kuhanje. Kupci su, čini se, spremni izdvojiti i više novca kako bi osigurali opremu koja bi im mogla zatrebati u slučaju prekida opskrbe, piše Bloomberg.

Nik Modi iz RBC Capital Marketsa u svom je izvještaju upozorio na spoj državnih kampanja i zabrinutosti koja se širi društvenim mrežama. Prema njegovoj ocjeni, takva je kombinacija posljednjih mjeseci pripremanje za najgore scenarije pretvorila u sve uobičajenije potrošačko ponašanje. Jedan od događaja koji je doprinio širenju straha bila je direktiva Pentagona o vojnoj pripravnosti krajem sptembra. Njeno je značenje na društvenim mrežama pogrešno protumačeno, a na TikToku su se pojavile objave u kojima se povezivala s navodnim nadolazećim 90-dnevnim prekidom opskrbe električnom energijom. Dodatnu zabrinutost izazvale su i službene kampanje za pripremu u kriznim situacijama koje su posljednjih mjeseci pokrenute u brojnim državama, među ostalim u Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Njemačkoj i Norveškoj.

Slične preporuke stigle su i iz Evropske komisije, koja je početkom novembra predstavila smjernice za građane o tome kako se pripremiti za izvanredne okolnosti. Jedna od glavnih preporuka jest da svako kućanstvo osigura dovoljno hrane, vode i osnovnih potrepština za najmanje 72 sata. Posebno se ističe važnost unaprijed pripremljene torbe ili ruksaka s najnužnijim stvarima, koji bi u kriznoj situaciji mogli uštedjeti dragocjeno vrijeme.

Na popisu preporučene opreme nalaze se između šest i devet litara pitke vode po osobi, lijekovi i pribor za prvu pomoć, hrana s duljim rokom trajanja, svjetiljka s rezervnim baterijama, radio-prijamnik, prijenosni punjač, osobni dokumenti, gotovina i topla odjeća. Komisija je predložila i uvođenje Evropskog dana pripravnosti, koji bi se od 2027. godine obilježavao 23. oktobra. Datum je odabran u spomen na osnivanje evropskog Mehanizma za civilnu zaštitu 2001. godine.

Gotovo istodobno sličnu je inicijativu pokrenulo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Krajem oktobra predstavljena je kampanja „Budi spreman”, kojom se građane potiče da unaprijed osiguraju osnovne potrepštine za slučaj izvanrednih događaja. I ondje su preporuke očito utjecale na kupovne navike, osobito kada je riječ o konzerviranoj hrani i trajnom mlijeku. Prema podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku (ONS), količina prodane robe u oktobru porasla je za 0,7 posto u odnosu na septembar. Time je prekinut negativan trend iz augusta i septembra, a riječ je ujedno o drugom najvećem mjesečnom rastu zabilježenom u ovoj godini. Veće povećanje prodaje ostvareno je samo u aprilu, piše Guardian.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da se takav rast ne može nužno očekivati i u sljedećim mjesecima. Povećana kupovina namirnica i kućnih potrepština mogla bi značiti da će kućanstva kasnije trošiti manje jer su dio svojih potreba već unaprijed podmirila. Paul Dales, glavni ekonomist za Ujedinjeno Kraljevstvo u kompaniji Capital Economics, smatra da bi upravo gomilanje zaliha moglo usporiti rast prodaje hrane u nadolazećem razdoblju. “Čini se malo vjerojatnim da kućanstva mogu nastaviti trošiti ovim tempom s obzirom na daljnji porast inflacije uzrokovan energijom”, upozorio je. ONS je zabilježio i rast prodaje u trgovinama tekstilom, odjećom i obućom. U toj je kategoriji oktobarski rezultat bio 1,5 posto bolji nego mjesec prije.