Italijanski institut za kulturu domaćin je izložbe fotografija „Sarajevo 1992.-1996. najduža opsada“ italijanskog fotografa Maria Boccie koji je izložene fotografije kao slobodni fotoreporter snimio u opkoljenom Sarajevu.

Više desetaka crno-bijelih fotografija, koje svjedoče o životu u opkoljenom Sarajevu početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, izloženo je u centru Zagreba u Preobraženskoj ulici.

Giovanni Valle, novinar i urednik italijanskog portala Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT), koji je koorganizator ove izložbe, izjavio je: „Izložba je organizirana u sklopu projekta koji istražuje odnos između grada i demokratizacije. Mario Boccia je italijanski novinar i fotograf koji je bio u Sarajevu za vrijeme opsade. Mislim da ove fotografije pokazuju kako su se ljudi nosili za vrijeme opsade. Nije riječ toliko o ratnoj fotografiji – nema ranjenih ni izravnih sukoba – nego više o građanskom otporu ratu.“

Fotoreporter Mario Boccia izjavio je na otvorenju kako je u Sarajevu bio mnogo puta, istaknuvši važnost “čestog prelaženja linija” tokom opsade za jednog fotoreportera.

“Ovo je dio rada kojega sam radio u Sarajevu tokom opsade, što je ujedno dio šireg rada koji sam radio od ’91. do 2001., tokom deset godina reportaža za vrijeme jugoslavenskih ratova, od Slovenije do Makedonije. U Sarajevu sam bio mnogo puta, barem dvadesetak, ulazeći automobilom ili zračnim mostom Ujedinjenih naroda, ali uglavnom automobilom, kako bih mogao vidjeti što se nalazi s jedne i s druge strane linija. Mislim da je za fotoreportera važno često prelaziti te linije.“

Boccia kaže kako ovom izložbom zatvara krug, vraćajući se tamo gdje je sve nastalo, u krajeve s kojima je snažno povezan još od djetinjstva, od prvih dolazaka na odmor s roditeljima.

Nije slučajno da je prva postaja balkanske turneje ove izložbe bila u Beogradu, zatim u Sarajevu, a potom u Zagrebu i ponovno u Sarajevu.

„U Sarajevu sam se usredotočio na život civila — ljudi koji su se odupirali ratu nastavljajući živjeti što normalnije: bavili su se kulturom, šminkali se, išli u školu, igrali se ako su bili djeca, smijali se ili prodavali cvijeće. Bila je jedna gospođa, koja me posebno dojmila, za mene simbol — nastavila je prodavati cvijeće tokom cijele opsade. To mi se činilo iznimno važnim: da neko prodaje cvijeće, ali i da ga neko kupuje kako bi ga poklonio, u trenutku kad je nedostajalo svega — nije bilo vode, nije bilo struje, nije bilo hrane. Posvetio sam se civilnom otporu grada i to je na mene ostavilo vrlo dubok trag. Osmijeh te djece nikada neću zaboraviti. Zato ga i iznova prikazujem“, zaključio je.

Na otvorenju izložbe u Italijanskom institutu okupio se veći broj zainteresiranih za rad ovoga reportera, koji je 20 godina radio na područjima pogođenim ratom u Evropi, Africi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku, prenosi TRT.

Boccia je bio dopisnik i reporter italijanskih dnevnih novina „Il Manifesto“ iz Sarajeva, Beograda, Prištine, Skoplja, Diyarbakira i Bagdada.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, a okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.

Za to vrijeme, oko 350.000 stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.Zbog teroriziranja civila tokom opsade Sarajeva u periodu 1992-1995, između ostalih, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove na kazne doživotnog zatvora osudilo je ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića. Na doživotnu kaznu zatvora za držanje u opsadi Sarajeva Haški tribunal osudio je komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislava Galića, a osuđeni su i Dragomir Milošević i Momčilo Perišić, takođe visoki oficiri VRS-a.