Igra na “kartu obojene revolucije” i pooštrava pristup prema učiteljima, aktivistima i medijima
Nakon višemjesečnih masovnih protesta protiv autokratskog režima srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, vlasti u Beogradu sada su se okrenule zastrašivanje. Od 15. marta, kada je u Beogradu održan najveći protest u historiji, s oko 300.000 učesnika, režim je postao oštriji. Studenti su sada prisiljeni prekinuti blokade fakulteta.
Inspekcija za obrazovanje postavila je univerzitetima rokove za nastavak nastave, uz upozorenja o posljedicama u slučaju nepoštivanja. Prosvjetarima koji protestvuju već duže vrijeme nisu isplaćene plaće.
Kako bi ugušio demonstracije, Vučić ih pokušava diskreditirati kao “obojenu revoluciju” koju je inscenirao Zapad. Tvrdi da neimenovane “strane sile” ne mogu podnijeti nezavisnu i suverenu Srbiju. Režimski mediji svakodnevno ponavljaju ovu priču. Budući da i državna televizija RTS izvještava o protestima, predsjednik je sada RTS označio kao “ključnog aktera” obojene revolucije.
Rusija i Srbija osnovale su već 2021. radnu skupinu za borbu protiv obojenih revolucija. Vučić dobiva podršku i od premijera Mađarske i Slovačke, Viktora Orbána i Roberta Fica, koji ga prikazuju kao branitelja nacionalnih interesa. S druge strane, tijela EU nastavljaju svoj popustljiv kurs prema srpskom režimu. Kritike dolaze i iz Hrvatske, jer je 15 hrvatskih državljana nedavno protjerano iz Srbije ili im je zabranjen ulazak – navodno jer predstavljaju sigurnosni rizik za zemlju.
Prije nekoliko mjeseci, Rusi koji su kritikovali ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovu invaziju na Ukrajinu morali su napustiti Srbiju. U januaru su iz zemlje protjerani aktivisti iz Rumunije i Austrije. Režim se, međutim, obračunava i s unutrašnjim kritičarima. Dejan Ilić, kolumnista, privremeno je uhapšen u četvrtak.
Svakih nekoliko sedmica vladajuća Napredna stranka organizira velike skupove, poput onog prošle sedmice u Beogradu. Međutim, na te događaje dolazi samo djelić ljudi u poređenju s protestima protiv vlade. Protesti su svakako proširili nezadovoljstvo korumpiranim režimom i neuspjesima vlasti po svim dijelovima Srbije. Tu kritiku Vučić dosad nije uspio ignorirati, iako je pokušavao zanemariti proteste, laskati studentima ili im prijetiti. “To ukazuje da se ne snalazi u novoj situaciji. Svi njegovi pokušaji da pridobije studente propali su”, piše Helsinški odbor za ljudska prava. Istodobno, režim ne pokazuje spremnost za promjene niti za kompromise.
S druge strane, nema nikoga ko bi proteste usmjerio prema političkim promjenama. Za to bi bila potrebna prelazna vlada po uzoru na makedonski model iz 2015. godine. Sami studenti nemaju politički program. Drže se odluke da se uopće ne bave politikom i ne komuniciraju ni s režimom, ni s opozicijom, ni s drugim akterima civilnog društva.
Očito je, međutim, da stara priča o ugroženosti Srba u susjednim državama poput Bosne i Hercegovine ili Kosova ovoga puta više ne prolazi. Istodobno, vizija pridruživanja EU – iz razumljivog razočaranja – ne igra ulogu u demokratskom pokretu. (IZVOR: standard.at)
