Fotografije koje prikazuju pripreme i provedbu operacije „Paukova mreža” – strateške ofanzive Ukrajine koja je kulminirala masovnim napadima bespilotnim letjelicama na ruske ciljeve – dovele su u fokus javnosti impozantnu figuru Vasiliya Maljuka
Juni je katastrofalan mjesec za Moskvu. Sada već legendarna Operacija Paukova mreža, koja je prije tri dana uspjela uvesti ukrajinske dronove sve do okoline ruskih zračnih baza, izazvala je ogorčenje u Kremlju, a Sjedinjene Države očekuju značajan odgovor Rusije. Još uvijek pristižu procjene štete: oko 20 aviona moglo bi biti ozbiljno oštećeno, uključujući šest strateških bomberdera Tu-95 i četiri Tu-22M, kao i jedan avion za radarsko izviđanje i zapovijedanje A-50.
Potom je u ranim jutarnjim satima u utorak uslijedio napad na Krim, područje od posebnog simboličnog značaja za mnoge Ruse, a posebno za Vladimira
Kao i napad dronovima u nedjelju, pripreme za ovu operaciju trajale su nekoliko mjeseci. I u ovom slučaju planiranje je lično nadzirao šef SBU-a Vasyl Malyuk. Agenti SBU-a su minirali nosače Krimskog mosta i aktivirali “eksplozivni uređaj” snage oko 1,100 kilogram TNT-a.
U Kijevu se na Krimski most oduvijek gleda kaon a legitimni vojni cilj. Ne samo zato što je poluotok 2014. godine illegalno okupirala Rusija, već i zato što ruska vojska koristi most kao jednu od glavnih opskrbnih ruta za svoje trupe. Nedjeljni napadi na ruske aerodrome pokazali su da lukavost i prikrivenost ponekad mogu nadomjestiti vrhunsku tehnologiju koju SAD sada oklijevaju isporučiti Ukrajini, a koja je jedini način da se zaustave hipersonične rakete koje ti avioni lansiraju, osim ako nisu uništeni na tlu.
Ukrajina je uništila dio tzv. ruske nuklearne trijade, čija je glavna svrha djelovanje iz zraka, s mora I s kopna u eventualnom sukobu sa Sjedinjenim Državama ili Evropom.
Rusija, koja je mislila da će Ukrajina pasti za nekoliko dana ili sedmica, doživjela je više poniženja tokom ovog rata od svog manjeg protivnika: potapanje jednog od glavnih brodova, iznenadni napadi u nekim gradovima, pa i zauzimanje teritorija u ruskoj regiji Kursk. No svi ti udarci, osim možda potapanja broda, bili su uglavnom simbolične prirode. Putin si može dopustiti da Moskovljani ginu od dronova ili da neki general bude likvidiran pred vratima svoje kuće u Moskvi. Ali ono što se dogodilo u nedjelju je nešto što Kremlj jednostavno ne može dopustiti.
Trenutni šef ukrajinske Službe sigurnosti (SBU) nije samo simbol otpora u Kijevu, već i utjelovljenje straha u Moskvi. U ukrajinskoj javnosti slavi ga se gotovo kao filmskog junaka – poput narednika Donowitza iz Tarantinovog filma “Nemilosrdni gadovi”, dok ga Kremlj smatra državnim neprijateljem.
Maljukova karijera tokom više od tri godine rata doživjela je strelovit uspon. Iako ga ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovi mediji nazivaju ratnim zločincem, pa ga čak optužuju i za organizaciju smrtonosnog napada u Moskvi 22. marta 2024. godine (u kojem je poginulo 144 ljudi, a više od 500 ranjeno), u Ukrajini se njegovu figuru doživljava kao oličenje nepokolebljivog patriotizma i čvrste ruke – ponekad i previše čvrste.
U februaru 2025. godine Maljuk je pokrenuo jednu od najznačajnijih čistki u historiji SBU-a, nakon što je uhapšen Dmytro Kozyura, šef Antiterorističkog centra agencije, pod sumnjom da je najmanje četrnaest puta špijunirao za Rusiju. Istraga je otvorila Pandorinu kutiju: više od 300 agenata bilo je predmetom istraga, disciplinski sankcionirano ili udaljeno iz službe. Kritičari upozoravaju na moguće kršenje građanskih prava tokom ovog procesa, no Maljukova odlučnost nije popustila.
Vasili Maljuk je u SBU-u već više od dvadeset godina, s karijerom koja je započela 2001. godine. Na temelju reputacije beskompromisnog i nepotkupljivog službenika, postao je voditelj Glavne uprave za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Karijeru je gradio nakon ruske okupacije Krima 2014. godine, kad se aktivno uključio u antiterorističke operacije na istoku Ukrajine, u Donbasu. Tokom ruske invazije na Kijev u februaru 2022. bio je ključna figura u odbrani glavnog grada.
Zahvaljujući uspješnim operacijama, predsjednik Volodimir Zelenski imenovao ga je privremenim šefom SBU-a u julu 2022. godine, a njegovo imenovanje postalo je trajno u februaru 2023. godine. Pod njegovim vodstvom SBU je spriječio atentat na predsjednika Zelenskog u maju 2024. čime je dodatno učvrstio svoj status čuvara nacionalne sigurnosti.
Maljuk se nije ustručavao ni suočiti s vjerskim institucijama pod kontrolom Moskovske patrijaršije u Ukrajini, sumnjajući da bi one mogle djelovati kao produžena ruka ruskog utjecaja unutar zemlje. Crkve su nadzirane, a njihova djelovanja ograničena, što je izazvalo i kontroverze, ali i podršku.
No Maljuk nije samo ratnik. Prisustvovao je mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije održanima u Istanbulu u maju 2025. godine. I dok je pregovarao o miru, paralelno je pripremao novu veliku operaciju – “Paukovu mrežu”, koja je izvedena samo dvije sedmice kasnije.
Ukrajina je ove sedmice objavila da je izveden napad na Krimski most koji povezuje okupirani poluotok s Rusijom. Eksplozija pod vodom ozbiljno je narušila funkcionalnost strateški važne prometne infrastrukture. Operaciju je izvela SBU – i to, naravno, pod nadzorom Vasiliya Maljuka, koji je u Ukrajini stekao nadimak “ukrajinski medvjed”.
