Zatvaranje molitvenih prostora na univerzitetima, zabrana vjerskih obilježja u dijelu obrazovnog sistema i dodatna ograničenja vjerskih okupljanja, novi prijedlog zakona u Québecu ponovo je uzburkao rasprave o laicitetu i mjestu religije u javnom prostoru. Vlada tvrdi da samo dosljedno nastavlja višedecenijski proces sekularizacije započet tokom Tihe revolucije, dok kritičari upozoravaju da se pod plaštom neutralnosti države sve češće ograničavaju individualna prava, naročito muslimanskih zajednica
Prijedlog novog zakona u Québecu, koji između ostalog predviđa zatvaranje molitvenih prostora na univerzitetima, ponovo je otvorio staru i osjetljivu raspravu o mjestu religije u javnom prostoru ove kanadske pokrajine.
Pod stepeništem jedne zgrade na Univerzitet McGill, u polumraku i skučenom prostoru, nekoliko molitvenih prostirki govori više od statistika i političkih saopćenja. Upravo tu, kaže 21-godišnji student informatike Lounes Azzoun, dolazi klanjati kada je glavni molitveni prostor popunjen. „Diskretno je, nikome ne smetamo, ali očito je i to za vladu već previše“, kaže.
Ako prijedlog zakona bude usvojen, ovakvi prostori mogli bi nestati već od jeseni 2026. godine. Vlada Québeca je 27. novembra predstavila zakon kojim se, uz rijetke izuzetke, zatvaraju svi molitveni prostori u javnim institucijama. Tekst ide i dalje: zabranjuje nošenje vjerskih obilježja zaposlenima u javnim jaslicama te dijelu privatnih vrtića i škola, predviđa postepeno ukidanje javnih subvencija privatnim vjerskim školama koje selektiraju učenike i osoblje prema vjerskoj pripadnosti, te znatno ograničava vjerska okupljanja u javnom prostoru.
Za Québec, ova inicijativa nije iznenađenje, već nastavak dugog procesa sekularizacije započetog tokom takozvane „Tihe revolucije“ šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tada je društvo, dotad snažno obilježeno Katoličkom crkvom, počelo graditi model u kojem se religija potiskuje u privatnu sferu. Taj proces je kasnije otvorio rasprave o „razumnim prilagodbama“, ustupcima vjerskim praksama koji ne bi predstavljali pretjerano opterećenje za društvo. Upravo su te rasprave kulminirale Komisijom Bouchard-Taylor 2008. godine, čije preporuke današnji prijedlog zakona dodatno sužava.
Ministar zadužen za laicitet Jean-François Roberge poručio je da Québec već više od šest decenija „polako, ali odlučno“ demokratizira i laicizira svoje institucije. Univerziteti, naglašava, trebaju ostati mjesta učenja, a ne bogoslužja, te se nova pravila logično nadovezuju na zabranu molitvenih prostora u osnovnim i srednjim školama.
Međutim, zakon je izazvao snažne reakcije. Kanadski muslimanski forum upozorava da se ograničavanjem ličnog vjerskog izražavanja potkopavaju temelji pluralističkog i demokratskog Québeca. S druge strane, i Katolička crkva smatra da će zakon utjecati na svakodnevni život miliona vjernika.
Kritike stižu i izvan vjerskih krugova. Amnesty International u frankofonom dijelu Kanade tvrdi da se radi o mjerama koje posebno pogađaju imigrantske zajednice, naročito arapske i muslimanske, te ih tumači kao politički motivirane poteze vlade koja bilježi pad podrške u anketama. Premijer François Legault je još 2018. godine osvojio vlast obećanjem o „čvršćem“ laicitetu.
„Osjećamo se prozvano samo zbog načina na koji praktikujemo svoju vjeru“, kaže Azzoun. Na njegovom univerzitetu muslimani čine oko 11 posto studentske populacije, više od 4.000 studenata. Vlada odbacuje optužbe o selektivnom ciljanju, ali činjenica ostaje da su posljednje političke polemike najčešće vezane upravo uz islamske prakse, uključujući javne molitve i pitanja vjerskog utjecaja u školama.
Pravnica i profesorica na McGillu Pearl Eliadis smatra da vlast pogrešno tumači neutralnost države, koja bi trebala štititi slobodu vjerskog izražavanja, a ne brisati religiju iz javnog života. Slično upozorava i David Koussens s Univerziteta u Sherbrookeu, koji tvrdi da Québec ulazi u prelomnu fazu: individualna prava sve se češće stavljaju nasuprot „kolektivnim pravima nacije“, što vodi restriktivnijem shvatanju laiciteta, nalik francuskom modelu.
Ovaj pravac već je bio vidljiv u zakonu iz 2019. godine, kojim je određenim državnim službenicima zabranjeno nošenje vjerskih simbola. Taj zakon će se naći pred Vrhovnim sudom Kanade 2026. godine, a protivnici najnovijeg prijedloga već najavljuju novu pravnu bitku. Rasprava o laicitetu u Québecu, čini se, daleko je od kraja.
IZVOR: Le Monde
