Brian Hauss iz Američke unije za građanske slobode (ACLU) kaže kako administracija nije iznijela nikakve dokaze osim Khalilovih političkih aktivnosti: „Pozivanje na nacionalnu sigurnost ne daje Trumpovoj administraciji pravo da krši Prvi amandman i prava Amerikanaca“,

Student Univerziteta Columbia Mahmoud Khalil prvi je uhapšen od strane agenata Ministarstva unutrašnje sigurnosti zbog učešća u prošlogodišnjim propalestinskim demonstracijama na kampusu, ali je predsjednik Trump obećao da neće biti posljednji.

„Znamo da na Columbiji i drugim univerzitetima širom zemlje ima još studenata koji su učestvovali u proterorističkim, antisemitskim i antiameričkim aktivnostima, a Trumpova administracija to neće tolerirati“, rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama.

Ministarstvo obrazovanja objavilo je da je poslalo pisma na adrese 60 škola s upozorenjem o mogućim kaznenim mjerama ako ne ispune obavezu zaštite jevrejskih studenata. Na listi su se našli prestižni univerziteti iz Ivy League, državne institucije i mali liberalni koledži.

Columbia je postala glavna meta Trumpovoj administraciji u kampanji protiv, kako kažu, ekstremne ljevičarske ideologije na američkim univerzitetima. Šatori podignuti na travnjaku univerziteta prošle godine izazvali su slične proteste širom zemlje i doveli do otkazivanja niza ceremonija svečane dodjele diploma. Trump je oštro kritizirao univerzitet zbog, kako tvrdi, uznemiravanja jevrejskih studenata tokom protesta.

Federalne agencije u petak su najavile ukidanje 400 miliona dolara vrijednih grantova i ugovora koje je Columbia imala sa saveznom vladom.

Privremena predsjednica Univerziteta Columbia, Katrina Armstrong, izjavila je da se institucija fokusira na „mnoštvo izazova pred nama“ i da ostaje „duboko posvećena slobodi govora“. U pismu univerzitetskoj zajednici u ponedjeljak navela je da Columbia sarađuje s federalnim agencijama kako bi ponovo uspostavila finansiranje.

Khalil je prošle godine igrao ključnu ulogu u organizaciji protesta protiv rata u Gazi, često se obraćajući okupljenima na Columbiji i dajući intervjue nacionalnim medijima. Prošle sedmice bio je u biblioteci Barnard Collegea gdje su studenti protestirali protiv izbacivanja dvojice kolega zbog ranijih demonstracija.

„Niste mogli biti uključeni u pokret na kampusu, a da ga niste sreli“, rekao je Joseph Howley, profesor klasičnih nauka na Columbiji. „Imao je važnu ulogu u povezivanju različitih grupa. On je pregovarač, medijator i mirotvorac.“

Više informacija izašlo je na vidjelo o tome kako su vlasti ciljale Khalila, Palestinca i Sirijca s američkom boravišnom dozvolom, koji je u decembru stekao master diplomu na Školi međunarodnih i javnih poslova. Njegov advokat je naveo da je planirao učestvovati na ceremoniji diplomiranja ovog proljeća.

Prema riječima zvaničnika Bijele kuće, Ministarstvo unutrašnje sigurnosti počelo je tražiti pojedince na Columbiji na osnovu Trumpove izvršne naredbe o antisemitizmu iz januara, koja poziva vladu da koristi „sva dostupna i odgovarajuća pravna sredstva za gonjenje, deportaciju ili sankcionisanje počinilaca nezakonitog antisemitskog uznemiravanja i nasilja“.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da je Ministarstvo unutrašnje sigurnosti utvrdilo da je Khalil učestvovao u „prohamasovskim skupovima“. Na osnovu tih informacija, državni sekretar Marco Rubio potpisao je odluku o ukidanju njegovog pravnog statusa. Administracija tvrdi da je hapšenje u vezi s nacionalnom sigurnošću, iako za to ne postoje nikakve naznake, a kamoli dokazi.

Protestanti, međutim, tvrde da su protiv rata i da nisu antisemitski nastrojeni. Zagovornici Prvog amandmana izrazili su zabrinutost zbog hapšenja. Brian Hauss iz Američke unije za građanske slobode (ACLU) rekao je da administracija nije iznijela nikakve nacionalne sigurnosne dokaze osim Khalilovih političkih aktivnosti.

„Pozivanje na nacionalnu sigurnost ne daje Trumpovoj administraciji pravo da krši Prvi amandman i prava Amerikanaca“, rekao je Hauss.

Sud u Manhattanu zakazao je saslušanje za srijedu u vezi s osporavanjem Khalilovog pritvora. Sudija Jesse Furman presudio je da Khalil ne može biti deportiran iz SAD-a „osim ako i dok sud ne odobri takvu odluku“.

Khalilovi advokati u sudskim su dokumentima naveli da su ga vlasti nakon hapšenja prebacile u imigracioni pritvorski centar u Louisiani. Zatražili su od sudije da ga vrati u New York. Kada su advokati pokušali dogovoriti razgovor s Khalilom, vlasti su ponudile termin tek za deset dana – mnogo duže nego što je uobičajeno u New Yorku.

„Pristup pravnoj pomoći značajno je lošiji nego što bi bio da je gospodin Khalil zadržan u ovom okrugu“, naveli su njegovi advokati.

Prema studentskim novinama Univerziteta Columbia, Khalil je bio vodeći glasnogovornik grupe „Columbia University Apartheid Divest“ tokom „Gaza Solidarity Encampmenta“ u aprilu 2024. godine. Kao tadašnji postdiplomac, bio je stariji od mnogih studenata i predstavljao je demonstrante u pregovorima s univerzitetom.

Khalil je živio u univerzitetskom smještaju u blizini kampusa sa suprugom, američkom državljankom, koja je u osmom mjesecu trudnoće. U SAD je došao krajem 2022. godine kako bi završio master studije na Columbiji. Prije toga, diplomirao je računarstvo na Libansko-američkom univerzitetu i radio u Sirijskom odjelu Britanske ambasade u Bejrutu, gdje je upravljao programom stipendiranja.

Državna tužiteljica New Yorka, Letitia James, izjavila je da je „izuzetno zabrinuta“ zbog Khalilovog hapšenja i da je u kontaktu s njegovim advokatom. Do ponedjeljka, više od 1,4 miliona ljudi potpisalo je peticiju za njegovo trenutno oslobađanje.

A jučer je grupa od 14 demokratskih kongresmena uputila pismo državnoj sekretarki za unutrašnju sigurnost Kristi Noem, tražeći oslobađanje Mahmouda Khalila, koji je postao testni slučaj u nastojanju predsjednika Trumpa da protjera imigrante koji su učestvovali u studentskim protestima protiv rata u Gazi.