Pan-evropska komisija za klimu i zdravlje, u otvorenom pismu upućenom vlastima 53 zemlje članice WHO-a za Evropu, upozorava da ekstremne vrućine postaju ozbiljan javnozdravstveni problem. Toplotna smrtnost porasla je 30 posto u posljednja dva desetljeća, a samo 2022. i 2023. zabilježeno je više od 100.000 smrti povezanih s vrućinom u 35 evropskih zemalja.

Bosna i Hercegovina danas ulazi u još jedan izrazito vruć ljetni dan. Sunčano vrijeme, s malom do umjerenom naoblakom, donosi dnevne temperature od 30 do 36 stepeni, a na jugu zemlje do 40. Za Hercegovinu je na snazi crveni meteolarm, dok je jugoistočna Bosna pod narandžastim upozorenjem.

Znanstvenici su ovih dana upozorili na, kako su ga nazvali “molotovljev koktel” klimatskih uvjeta koji donosi vrućine i požare, piše Guardian.

Klimatolog Krešo Pandžić podsjeća da su toplinski valovi u posljednjih dvadesetak godina postali češći i intenzivniji u cijelom Sredozemlju i velikom dijelu Evrope. Podaci od 1951. do 2020. jasno pokazuju trend, primjerice u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. “Vrućine i požari rezultat su klimatskog ‘molotovljevog koktela’ koji kombinira visoke temperature i sušu”, navodi Pandžić.

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske objašnjavaju da je vrući zrak dio velike afričke mase koja nastaje iznad Sahare. Anticiklona iznad Hrvatske i većeg dijela Evrope spušta zrak, dodatno ga zagrijava i sprječava stvaranje oblaka i padavina. Rezultat su temperature iznad klimatskog prosjeka na gotovo svim mjernim stanicama.

Toplinski indeks i ljudsko zdravlje

Pandžić radi na izračunu indeksa toplinske ugodnosti, koji ne ovisi samo o temperaturi zraka, nego i o sunčevom zračenju. U hladu može biti 30°C, ali zbog zračenja indeks doseže i 50°C. Temperature iznad tjelesne posebno su opasne za kronične bolesnike, djecu i starije osobe. Najčešće tegobe uključuju sunčanicu, probleme s tlakom, nesvjesticu i iscrpljenost.

Gradovi su dodatno opterećeni fenomenom “toplinskih otoka” – betonske površine zadržavaju toplinu, pa je noću rashlađivanje sporije. Zbog toga sve više gradova, uključujući Zagreb, ulaže u ozelenjivanje i očuvanje parkova.

Toplinski val ne dolazi sam – prate ga požari velikih razmjera. Ove godine zabilježeni su u Francuskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Albaniji, Portugalu, Italiji, Crnoj Gori, Turskoj i na Kipru. Francuska se bori s najvećim požarom u pola stoljeća, u regiji Corbières. U Španiji su evakuirane hiljade ljudi, a u Albaniji je izgorjelo 34.000 hektara u mjesec dana.

DHMZ navodi da je najugroženiji dio Evrope Mediteran, ali toplinski valovi sve češće zahvataju i sjever kontinenta.

Pan-evropska komisija za klimu i zdravlje, u otvorenom pismu upućenom vlastima 53 zemlje članice WHO-a za Evropu, upozorava da ekstremne vrućine postaju ozbiljan javnozdravstveni problem. Toplotna smrtnost porasla je 30 posto u posljednja dva desetljeća, a samo 2022. i 2023. zabilježeno je više od 100.000 smrti povezanih s vrućinom u 35 evropskih zemalja.

Vrućine pogoršavaju kardiovaskularne, respiratorne i bubrežne bolesti, smanjuju kvalitet sna, povećavaju anksioznost i utiču na kognitivne sposobnosti. Zdravstveni radnici su izloženi pregrijavanju, a bolnički sistemi hlađenja često otkazuju.

Klimatske promjene šire i bolesti koje su ranije bile rijetke – broj lokalno prenesenih slučajeva denga virusa u EU/EEA porastao je 368 posto između 2022. i 2024. godine.

Mjere koje spašavaju živote

Komisija naglašava da planovi djelovanja za ekstremne vrućine spašavaju živote i da ih treba odmah primjenjivati. Povećanje zelenih površina u gradovima za 30 posto moglo bi smanjiti smrtnost od vrućine i do 40 posto.

“Ne možemo outsourceati zdravlje – ni svoje ni zdravlje planeta. Oba su neprocjenjiva i oba su ugrožena”, poručuje se u pismu koje potpisuje 14 članova Komisije, među kojima su bivši premijeri, ministri i međunarodni stručnjaci.