Prodaja oružja, teških mašina za rušenje kuća, kupovina obveznica – sve su to načini kako firme prave velike profite od ubijanja palestinskog naroda. Lockheed Martin, Volvo, Palantir, Oshkosh, ThyssenKrupp neke su od njih.

Posebna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava na okupiranim palestinskim teritorijama pozvala je na uvođenje sankcija i embarga na oružje Izraelu, te na pozivanje svjetskih korporacija na odgovornost zbog „profitiranja na genocidu“ koji se odvija u Gazi.

Izvještaj Francesce Albanese, predstavljen jučer Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda, detaljno prikazuje duboku umiješanost kompanija iz cijelog svijeta u podršku izraelskom 21-mjesečnom razornom napadu na Gazu.

„Dok se život u Gazi briše s lica zemlje, a Zapadna obala trpi sve brutalnije napade, ovaj izvještaj pokazuje zašto genocid nad Palestincima i dalje traje: jer je mnogima unosan“, navodi se u izvještaju.

Francesca Albanese, italijanska pravnica, posebna izvjestiteljica UN-a od 2022. godine, još u januaru 2024. nazvala je izraelsku ofanzivu genocidom. Iako Međunarodni sud pravde (ICJ) razmatra optužnicu za genocid protiv Izraela, Albanese smatra kako su dokazi već sada „preplavljujući“, podsjećajući da je sud već izdao privremene mjere koje priznaju mogućnost genocida, što aktivira univerzalnu obavezu da se on spriječi.

Izrael je u velikoj mjeri ignorisao zahtjeve ICJ-a da preduzme mjere za smanjenje civilnih žrtava i osporio je nadležnost tog suda.

Albanese je u intervjuu za The Guardian izjavila: „Nema potrebe čekati presudu ICJ-a – to odlaganje je rezultat gomile drugih slučajeva koje sud ima. Ja sam ovo pratila 630 dana, dan po dan, i već nakon pet mjeseci mogla sam reći da je u pitanju genocid. Ne treba vam naučnik da ustanovi genocid. Dovoljno je povezati tačke.“

Dodala je da je Izrael „počinio djela koja su zakonom prepoznata kao genocidna – ubistvo gotovo 60.000 ljudi, vjerovatno i više, stvaranje uslova za uništenje, uništavanje 80% domova, bez vode, bez hrane.“

Ministarstvo zdravstva Gaze navodi kako je više od 56.000 Palestinaca ubijeno izraelskim napadima koji su počeli u oktobru 2023, nakon što je u Hamasovom napadu ubijeno 1.200 Izraelaca. Mnogi stručnjaci smatraju da je stvarni broj mrtvih u Gazi znatno veći, budući da se hiljade ljudi i dalje vode kao nestali, vjerovatno zatrpani pod ruševinama.

Izvještaj naslovljen Od ekonomije okupacije do ekonomije genocida analizira međunarodnu korporativnu umiješanost – od isporuke oružja i teške mehanizacije za rušenje palestinskih četvrti u Gazi i na Zapadnoj obali, do poljoprivrednih firmi koje prodaju proizvode iz ilegalnih naselja i investicionih fondova koji pomažu finansiranje rata.

„Dok političari i vlade izbjegavaju svoje obaveze, previše kompanija profitira iz izraelske ekonomije ilegalne okupacije, aparthejda i, sada, genocida“, stoji u izvještaju. „Ono što je otkriveno u ovom izvještaju je samo vrh ledenog brijega; tome se neće stati u kraj bez pozivanja privatnog sektora na odgovornost, uključujući i njegove rukovodioce.“

Izraelska vojska, navodi se, profitira od „najvećeg programa nabavke oružja u historiji“ u okviru kojeg koristi borbeni avion F-35 koji proizvodi Lockheed Martin, uz učešće više od 1.600 proizvođača iz osam država. Izrael je bio prvi koji je ovaj avion koristio u tzv. „beast modeu“, s 8.200 kilograma bombi.

U ponedjeljak je Visoki sud Velike Britanije presudio da je izvoz dijelova za F-35 u Izrael zakonit, ocjenjujući da je riječ o politički osjetljivom pitanju koje treba prepustiti ministrima i parlamentu, iako je priznato da ti dijelovi mogu biti korišteni za „ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Gazi“.

Portparol Lockheed Martina izjavio je: „Strane vojne prodaje su transakcije između vlada. O takvim prodajama najbolje je razgovarati sa vladom SAD-a.“

Američka kompanija Palantir se posebno kritikuje zbog bliske saradnje s izraelskim oružanim snagama (IDF). Firma je potpisala strateški sporazum za podršku izraelskim „ratnim misijama“. Iako je Palantir negirao učešće u programima IDF-a „Lavender“ i „Gospel“ koji se koriste za automatsko identifikovanje meta, priznao je saradnju u „drugim bezbjednosnim kontekstima“ i tvrdio da poduzima mjere kako bi „umanjio rizike po ljudska prava“.

U izvještaju se kritikuju i proizvođači građevinske opreme poput Volva, koji je navodno nastavio s isporukama mašina korištenih za rušenje kuća, džamija i infrastrukture, uprkos brojnim dokazima o njihovoj zloupotrebi.

Volvo je odgovorio kako je većina te opreme nabavljena putem tržišta polovnih mašina, na koje nemaju uticaj. Također imaju sporazum sa izraelskom firmom Merkavim za sklapanje autobusa na šasijama Volva. Portparol kompanije naglašava da Merkavim mora poštovati zakone, regulative i kodeks ponašanja koji uključuje i ljudska prava.

Albanese podsjeća da je prošle godine ICJ dao savjetodavno mišljenje da je izraelska prisutnost na okupiranim teritorijama nezakonita i da se Merkavim nalazi na UN-ovoj bazi podataka firmi koje djeluju na Zapadnoj obali. „Volvo je, prema toj analizi, dužan odmah prekinuti partnerstvo sa firmama koje se nalaze u toj bazi podataka“, naglasila je.

Izvještaj dalje navodi da je Izrael finansirao rat i prateće duboke budžetske deficite prodajom državnih obveznica. Kupovinom tih obveznica, tvrdi se, međunarodni finansijski sektor direktno doprinosi nastavku sukoba.

Među bankama koje su podržale prodaju izraelskih obveznica navode se BNP Paribas i Barclays, dok se među najvećim kupcima obveznica navode američki fond Vanguard i njemačko-američki Pimco (u vlasništvu Allianza).

Pimco nije komentarisao navode, dok je Vanguard poručio kako „postupa u skladu sa svim relevantnim zakonima, propisima i sankcijama, uključujući i one koje se odnose na kompanije optužene za kršenja ljudskih prava“.

Izvještaj takođe kritikuje Norveški državni penzioni fond (GPFG), najveći suvereni fond na svijetu, koji je povećao ulaganja u izraelske kompanije za 32% od oktobra 2023. Iako GPFG tvrdi da nije povećao vlasništvo, već da je porast posljedica tržišnih prinosa, portparol je istakao da „etički savjetodavni odbor“ prati ulaganja.

Najveći norveški penzioni fond, KLP, najavio je da prekida saradnju sa američkom firmom Oshkosh i njemačkim ThyssenKruppom jer isporučuju opremu izraelskoj vojsci. Iako te firme nisu imenovane u izvještaju UN-a, Albanese ističe da je važno pratiti prethodne presedane za pozivanje korporacija na odgovornost – uključujući suđenja njemačkim industrijalcima u Nirnbergu nakon Drugog svjetskog rata (IG Farben suđenje).

U preporukama izvještaja, Albanese poziva na uvođenje sankcija i embarga na oružje Izraelu, te apeluje na Međunarodni krivični sud i nacionalne pravosudne institucije da „istraže i gone rukovodioce i/ili korporacije zbog njihovog udjela u međunarodnim zločinima i pranju prihoda ostvarenih tim zločinima“.

IZVOR: The Guardian